IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Mi smo j.d.o.o. i u blagajni društva, obveznika poreza na dobit, iskazan je dug (više isplaćena gotovina vlasniku) koji bi htjeli preknjižiti sa dobiti 2013. i 2014. Je li to moguće?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Moguće je napraviti prijeboj isplate neto dobiti sa dugom vlasnika prema tvrtki na način da donesete odluku o isplati dobiti, obračunate porez 12% i prirez te isti uplatite, a neto iznos isplate kompenzirate s dugom uz pismenu suglasnost vlasnika. U JOPPD obrascu kao način plaćanja ćete navesti obračunsko plaćanje budući da stvarne isplate na tekući račun vlasnika neće biti.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Mi smo j.d.o.o. i direktor društva ima ugovor sa društvom o najmu svog osobnog automobila. Je li taj ugovor o najmu direktor dužan prijaviti u poreznu upravu i plaćati porez na dohodak od imovine ili smo dužni iznos najma preračunati u bruto plaću i platiti doprinose i porez iz plaće i isplatiti najam u neto plaći?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Sukladno čl. 27.st.1.i 2. Zakona o porezu na dohodak (nn 177/2004. do 143/2014.) i čl.40.st.1. Prvilnik o porezu na dohodak (nn 95/2005. do 157/2014.), dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od davanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnina u svojem vlasništvu i/ili suvlasništvu, bez obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili broj, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje prema poslovnim knjigama.
Zakupodavac je dužan nadležnoj ispostavi Porezne uprave prijaviti Ugovor o najmu na temelju kojeg Porezna uprava izdaje rješenje i utvrđuje predujmove poreza.
Godišnji dohodak i porez na dohodak u paušalnom iznosu, utvrđuje Porezna uprava rješenjem na način da se primici od najamnine (zakupnine) umanje za izdatke u visini 30% od ostvarene najamnine. Predujam se plaća do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, po stopi od 12%. Oporezivanje se obavlja prema načelu mjesta obavljanja usluga. Ako je najamnina manja od tržišnog iznosa, dohodak će utvrditi Porezna Uprava prema tržišnim cijenama, a u skladu s naputkom o osnovama i mjerilima za utvrđivanje tržišnih cijena.
Sukladno čl.61.st.1. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/2004. do 143/2014.) i čl.90.st.1.i st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/2005. do 157/2014.), poduzetnici - pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom na propisan način, odnosno primitci od najamnina i zakupnina nekretnina i pokretnih stvari, moraju se isplatiti na žiro-račun kod banke Zakupodavca.
Ugovor o najmu direktor je dužan prijaviti u nadležnu poreznu upravu radi razreza poreza od imovine u paušalnom iznosu, a j.d.o.o. je dužan isplatiti najamninu za osobni automobil na žiroračun otvoren kod banke najmodavca.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Koja je svrha predaje obrasca OPZ-STAT-1, odnosno što će se postići predajom istoga? Što sa zastarjelim potraživanjima? Upisuju li se i ona u obrazac OPZ-STAT-1?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Svrha predaje obrasca OPZ-STAT-1 je uvid Porezne uprave u dužnike koji ne podmiruju svoje obveze s jedne strane, te s druge strane tvrtke koje imaju problema sa plaćanjem svojih obveza prema državi radi neplaćenih potraživanja.
Pretpostavlja se da će Porezna uprava analizom podataka moći direktno od dužnika naplatiti PDV ako vjerovnik sam ne može naplatiti potraživanje i platiti obveze prema državi.
Zastarjela potraživanja ako su preko 6 godina, odnosno ako su dospjela prije 01. siječnja 2010. godine ne iskazuju se u OPZ-STAT-1 obrascu. No, napominjem da potraživanja starija od 6 godina bi svakako trebalo otpisati, jer prema računovodstvenim standardima, prikazujete nerealnu sliku tvrtke.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Obrtnik proizvodi tekstilne proizvode i želi prodavati svoju robu na ambulantnoj prodaji. Roba bi se prodavala radnicima, a faktura bi išla direktno poduzeću koje im vrši odustavu od plaće.
Koje popratne dokumente obrtnik mora imati i što mora dati kupcima?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Proizvođač tekstilnih proizvoda (obrtnik) koji zaračunava prodanu robu poduzeću, obvezan je izdati račun sa svim elementima propisanim člankom 79. Zakona o porez na dodanu vrijednost i člankom 9. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Temeljem Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom račun se mora fiskalizirati.
S obzirom da se prodana roba zaračunava poduzeću, plaćanje se izvršava preko transakcijskih računa odnosno na način koji se ne smatra gotovinskim plaćanjem te nije potrebno provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa putem prilagođenih naplatnih uređaja i, prije izdavanja, dostavljati ih elektroničkim putem Poreznoj upravi na ovjeru.
Međutim, internim aktom treba propisati oznaku poslovnog prostora u kojem će se obavljati prodaja kao i utvrditi numeriranje računa po propisanim pravilima slijednosti brojeva računa (ako je to mjesto različito od mjesta u kojem se obavlja obrtnička djelatnost i za koje je već propisana oznaka poslovnog prostora). Ako se proizvođaču tekstilnih proizvoda (obrtniku) dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, on se smatra malim obveznikom fiskalizacije te provodi fiskalizaciju na način izdaje račune uvezane u posebnu knjigu računa koju prije početka upotrebe ovjerava Porezna uprava.
Radnicima poduzeća izdaje se dokument o isporuci robe (otpremnica, izdatnica) na kojem se navodi naziv isporučitelja, osobni podaci radnika, naziv robe, količina, pojedinačna vrijednost, ukupna vrijednost bez i sa PDV-om te ostali podaci zavisno od ugovora o prodaji robe s poduzećem. Dokumenti o isporuci robe ispostavljaju se u najmanje tri kopije: za radnika, za poduzeće i za isporučitelja. Radnici svojim potpisom na dokumentu o isporuci potvrđuju da su robu preuzeli.
Kopije svih dokumenata o isporuci i preuzimanju robe odnosno specifikacija prodane robe po radniku i vrijednosti prilažu se uz račun ispostavljen poduzeću.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Slovensko društvo organizira regatu u Republici Hrvatskoj. Mora li se zbog toga registrirati kod nas kao porezni obveznik? Uvjet da dobije hrvatski porezni broj je da je porezni obveznik u Republici Sloveniji?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Zakonom o PDV-u propisano je:
Članak 21.
(1) Mjestom obavljanja usluga pristupa kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstvenim, obrazovnim, zabavnim i sličnim događanjima kao što su izložbe i sajmovi te pomoćnih usluga u vezi s tim pristupom, obavljenih poreznom obvezniku, smatra se mjesto gdje se ta događanja stvarno odvijaju.
(2) Mjestom obavljanja usluga i pomoćnih usluga u vezi s kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstvenim, obrazovnim, zabavnim i sličnim aktivnostima kao što su izložbe i sajmovi, uključujući obavljanje usluga organizatora takvih aktivnosti osobi koja nije porezni obveznik, smatra se mjesto gdje se te aktivnosti stvarno odvijaju.
Sukladno navedenom mjesto oporezivanja organizatora sportskih događanja je mjesto gdje se regata odvija, u Vašem slučaju RH bez obzira fakturiraju li se te usluge poreznom obvezniku ili osobi koja nije porezni obveznik. Shodno tome organizator treba ishoditi PDV ID broj u RH, izdati račun s hrvatskim PDV-om i obračunati i platiti PDV u RH.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Mi smo malo poduzeće i prilikom traženja kredita, naša Banka nas traži račun dobiti i gubitka na dan 30.06.2016, kako bi izračunala EBIT i na taj način ustanovila da li je naše poslovanje uspješno. Što je to EBIT? Da li je to isto što i dobit, u čemu je razlika?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
EBIT (engl. Earnings before interest and taxes) odnosi se na iskazivanje operativne dobiti prije umanjenja za kamate i porez na dobit.
Jedna je od mjera koja ukazuje na uspješnost poslovanja subjekta te na taj način mjeri profitabilnost subjekta ne uzimajući u obzir troškove/cijenu kapitala, odnosno financiranja ili porezne implikacije.
Pruža korisne informacije za procjenu učinka operativnog poslovanja subjekta, a investicijskim analitičarima omogućuje analizu operativne dobiti kao jedinstvene mjere poslovanja društva, bez obzira na kamatne troškove i porezne stope.
Dakle, EBIT analiza je povoljna kada se vrši usporedba poslovanja jednog subjekta sa sličnim subjektima iz iste grane industrije.
S obzirom da različiti subjekti mogu imati različite kapitalne strukture ili porezna okruženja, ovaj mjera ne uzima u obzir prethodno navedene varijable.
Budući da predstavlja rezultat iz poslovanja prije kamata i poreza, EBIT se izračunava samo temeljem podataka iz računa dobiti i gubitka, kao razlika poslovnih prihoda i poslovnih rashoda. Poslovni prihodi najvećim dijelom se odnose na prihode od prodaje proizvoda i usluga, ali se uzimaju u obzir i ostali poslovni prihodi.
Poslovni rashodi odnose se na rashode koji su nastali obavljanjem osnovne djelatnosti subjekta, a sastoje se od rashoda vezanih s prodajom proizvoda, roba i usluga, ali i ostalih troškova razdoblja (npr. troškovi osoblja, amortizacija, troškovi usluga i sl.).
Također, kao jedna od mjera poslovanja vrlo često se koristi i EBITDA, koja ukazuje na rezultat poslovanja subjekta, ali bez uključivanja kamata, poreza i amortizacije.
Dakle, radi se o dobiti prije kamata, poreza i amortizacije, a izračunava se kao poslovni prihodi minus poslovni rashodi + troškovi amortizacije, tj. EBIT + troškovi amortizacije.
Ova mjera zapravo neutralizira utjecaj različitih načina, tj. metoda amortizacije na rezultat subjekta, s obzirom da različite metode i stope amortizacije mogu značajno utjecati na rezultat.
U izračun za EBIT ulaze:
I. POSLOVNI PRIHODI
1. Prihodi od prodaje
2. Ostali poslovni prihodi
II. POSLOVNI RASHODI
1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda
2. Materijalni troškovi
a) Troškovi sirovina i materijala
b) Troškovi prodane robe
c) Ostali vanjski troškovi
3. Troškovi osoblja
a) Neto plaće i nadnice
b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća
c) Doprinosi na plaće
4. Amortizacija
5. Ostali troškovi
6. Vrijednosno usklađivanje
a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine)
b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine)
7. Rezerviranja
8. Ostali poslovni rashodi
= EBIT
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Dobili smo ulazni račun od putničke agencije za avionske karte za put na Kosovo za dva naša djelatnika te za jednu osobu koja nije naš djelatnik. Potrebno je prefakturirati taj iznos avionske karte osobi koja nije naš djelatnik. Da li kod prefakturiranja iznos avionske karte uvećavamo za stopu PDV-a (25%)? Trebamo li se, na računu, pozvati na neki određeni zakon?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Zakon o PDV-u (Narodne novine broj 73/13 do 143/14), ne definira i ne poznaje termin „prefakturiranja“, već svojim odredbama propisuje što je predmet oporezivanja.
Tako je, prema odredbi članka 4. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o PDV-u, propisano da je predmet oporezivanja PDV-om:
-isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav,
-obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav,
dok je odredbom članka 8. stavak 4. Zakona o PDV-u, propisano da se, ako porezni obveznik djelujući u vlastito ime, ali za račun druge osobe sudjeluje u obavljanju usluga, smatra da je sam primio i obavio te usluge.
Slijedom navedenog, kao odgovor na postavljeno pitanje, proizlazi obveza obračuna 25% PDV-a kod „prefakturiranja“ troška avionske karte, jer isti predstavljaju nadoknadu troška koji ste imali s tog naslova, a u smislu odredbi članka 4. stavak 1. točka 3. Zakona o PDV-u.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Da li je isplata naknade za godišnji odmor umjesto korištenja godišnjeg odmora obveza i dužnost poslodavca prema svakom radniku koji nije iskoristio godišnji odmoru, i u slučaju prestanka ugovora o radu? I to bez obzira na razloge zbog kojih taj radnik svoj pripadajući godišnji odmor nije iskoristio?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
U smislu pravilnog postupanja u toj situaciji važno je reći da članak 82. Zakona o radu (Narodne novine 93/14) propisuje da je poslodavac u slučaju prestanka ugovora o radu dužan radniku, koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Prema istom članku Zakona o radu naknada, odnosno visina naknade, određuje se razmjerno broju preostalih dana godišnjeg odmora koji nisu iskorišteni.
Nadalje, članak 80. Zakona o radu propisuje da je ništetan sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Samo pravo na godišnji odmor, trajanje godišnjeg odmora, određivanje razmjernog dijela godišnjeg odmora i utvrđivanje godišnjeg odmora radnika propisuju članci 76. – 79. Zakona o radu.
Pri tome treba posebno istaknuti odredbe članka 85. Zakona o radu koje se odnose na raspored korištenja godišnjeg odmora i glase:
„(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.
(2) Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu.
(3) Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.
(4) Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.
(5) Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.“
Stoga zaključno treba reći kako zapravo razlog zbog kojeg radnik nije iskoristio godišnji odmor nije bitan za isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor jer o tom pravu radnika mora voditi računa i sam poslodavac, posebice prilikom pristanka na sporazumni raskid ugovora o radu, pa čak i kad radnik takav zahtjev za naknadu nije tom prilikom ni naznačio. U tom smislu i tijek zakonskih zateznih kamata za takvu neisplaćenu naknadu teče već od datuma prestanka radnog odnosa, a ne od trenutka eventualnog naknadnog zahtjeva za isplatu te naknade.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Na koji način, mi kao d.o.o., možemo kupiti laptop i mobitel od fizičke osobe. Oprema nije nova. Da li je potrebno na takvu prodaju/kupnju obračunati i platiti porez?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
S obzirom da se radi o kupnji osobne imovine od fizičke osobe – građanina, za navedeno potrebno je:
- napraviti kupoprodajni ugovor u kojem se navodi naziv opreme, i specifikacija opreme, ukoliko je moguća (ovjera kod javnog bilježnika može biti, ali NE MORA)
- preuzeti opremu uz zapisnik o preuzimanju opreme i upisati stanje opreme prilikom preuzimanja (NE MORA, ali dobro je napraviti)
- isplatiti novac u gotovini ili na tekući (neposlovni) račun prodavatelja tj. fizičke osobe - građanina
Obzirom da se prema Zakonu o porezu na dohodak čl. 9. st. 2. t. 2.4. dohotkom ne smatraju primici od otuđenja osobne imovine, u konkretnom slučaju oporezivanja nema.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Postoji li obveza potpisa na računu izrađenom u elektroničkom obliku, a otisnutom i poslanom na papiru?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Zakonom o računovodstvu propisano je :
Članak 9.
(1) Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor. Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna i ima potreban sadržaj.
(2) Vjerodostojna knjigovodstvena isprava pisana je isprava ili elektronički zapis čiji sadržaj samostalno ili povezan sa sadržajem drugih vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava navedenih u toj ispravi, točno, jasno i potpuno odražava činjenično stanje relevantno za određeni poslovni događaj koji ima za posljedicu knjigovodstvene promjene, te ako je potpisana od osobe koja jamči za njezinu vjerodostojnost.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava a izdan je od strane poduzetnika ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadržava ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje.
Odgovor na Vaše pitanje je da račun ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te ako sadržava ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Bavim se iznajmljivanjem apartmana. Vodim se paušalno kao vlasnik kuće za odmor.
Treba li na računu, koji ispostavljam turistima, biti naznačena boravišna pristojba ili nešto drugo?
Apartmani su dobili kategorizaciju 3 zvjezdice. Imam prijavljena 2 apartmana s četiri kreveta svaki. Znam da moram ispostavljati račun turistima, i oni ga moraju preuzeti. Što sve mora biti naznačeno na računu osim količine, jed. mjere (dani), naziv dobra/usluge (smještaj u apartmanu/razdoblje), cijena (u kunama), ukupni iznos (količina pomnoženo s cijenom)?
Moram li imati knjigu popisa gostiju i ovjeriti je u Uredu državne Uprave - Odsjek za turizam? Moramo li cjenik ovjeriti kod turističke inspekcije? Moramo li knjigu stranaca ovjeriti na Policijskoj Upravi dotičnog sjedišta gdje se apartmani nalaze?
Zanimaju me svi detalji o propisima koji određuju moje poslovanje, po pitanju poslovnih knjiga što sve moram voditi za uredno knjigovodstvo
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Apartmani za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu trebaju ispunjavati minimalne uvjete za vrstu i uvjete za kategoriju. Dohodak koji ostvarujete kao građanin od pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu može se oporezivati paušalno samo pod uvjetom da građanin nije obveznik PDV-a u skladu s Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. Paušalist je fizička osoba kojemu je na temelju odobrenja nadležnog ureda odobreno pružanje usluge građana u domaćinstvu u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji nije obveznik PDV-a te koji dohodak ne utvrđuje prema čl. 19.-24. Zakona o porezu na dohodak, odnosno na temelju poslovnih knjiga pod uvjetom: da iznajmljuje putnicima i turistima stanove, sobe i postelje čiji je vlasnik, a najviše do 20 postelja odnosno kreveta i/ili da organizira kamp na svojemu zemljištu najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gostiju istodobno. Paušalist koji pruža usluge u domaćinstvu te po toj osnovi plaća porez na dohodak u godišnjoj paušalnoj svoti, ne vodi poslovne knjige.
Paušalist vodi evidenciju o prometu (obrazac EP). To je evidencija o izdanim računima, a vodi se kronološki prema datumu izdanih računa za svaku kalendarsku godinu. Paušalist kao porezni obveznik je dužan na kraju svakog dana evidentirati sve izdane račune, bez obzira na to jesu li naplaćeni ili ne u obrazac EP .
Paušalist ima obvezu istaknuti svotu boravišne pristojbe. Obveza isticanja svote boravišne pristojbe na računu ne odnosi se na paušaliste koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a plaćaju boravišnu pristojbu u paušalnoj svoti.
Paušalist je dužan svakom gostu izdati račun koji mora sadržavati podatke o izdavatelju (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta), datum izdavanja računa, broj računa, ime i prezime/naziv osobe kojoj je usluga pružena, cijenu obavljene usluge, a ispostavlja se u najmanje dva primjerka. Prijava gosta obavlja se u roku 24 sata po dolasku gosta, turističkoj zajednici općine/grada gdje se pruža usluga smještaja, sada je prijava dostupna i preko web stranice evisitor.hr,
link na stranicu
Iznajmljivači su dužni voditi Popis gostiju.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Mi smo d.o.o. koje se bavi proizvodnjom cvijeća, i imamo zaposlenih 20 djelatnika. Po zakonu trebamo imati 1. invalidnu osobu još zaposlenu.
Ako sklopimo ugovor sa Obrtničkom školom, ugovor o praksi sa 4 učenika sa posebnim potrebama na godinu dana dali to zadovoljava zakon i dali mi kao poslodavac moramo plaćati njima praktičnu nastavu i koliko (neoporezivi iznos)?
Praktikanti su srednja škola i pomoćni vrtlari su to nam i odgovara jer imamo takvu djelatnost.
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Sukladno članku 8. st. 4. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14) u ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju se, između ostalih, učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca. Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci su dužni dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze. Nadalje, u skladu s člankom 4. Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom obvezu kvotnog zapošljavanja poslodavac može ispuniti tako da zaposli propisani broj osoba s invaliditetom, a u suprotnom tako da primi na obavljanje prakse, utvrđene nastavnim planom, učenike s teškoćama u razvoju ili studente s invaliditetom, s time da se 4 praktikanta priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom.
Ugovori o naukovanju propisani su Pravilnikom o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju (NN 63/14).
Ugovore o naukovanju sklapaju, radi izvođenja praktične nastave i vježbi naukovanja, obrtnici ili pravne osobe kod kojih se izvodi praktična nastava i vježbe naukovanja i učenici odnosno roditelji ili skrbnici učenika.
U prilogu 1. navedenog pravilnika nalazi se obrazac ugovora o naukovanju. Člankom 5. Ugovora određeno je da se obrtnik ili pravna osoba obvezuju da će tijekom ostvarivanja praktične nastave i vježbi naukovanja učeniku isplaćivati mjesečnu nagradu i to: u prvoj godini 10%, u drugoj godini 20% te u trećoj godini 25% prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u gospodarstvu Republike Hrvatske.
Nagrada se isplaćuje za ostvarene sate praktične nastave i vježbi naukovanja, a obrtnik ili pravna osoba mogu dodatno nagraditi učenika nagradom većom od propisane.
Neoporezivi iznos nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja propisan je čl. 45. Pravilnika o porezu na dohodak i iznosi 1.600 kn mjesečno.
Odgovor na Vaše pitanje, u skladu sa svime gore navedenim je: ukoliko sklopite ugovor o naukovanju s četiri učenika s invaliditetom zadovoljit ćete zakonsku obvezu.
Učenicima trebate isplaćivati nagradu kako je gore navedeno, a neoporezivo je do 1.600 kn mjesečno.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Društvo se bavi prodajom i održavanjem viličara. Prilikom obavljanja usluga popravaka i održavanja svakodnevno su na terenu kod kupaca. Može li se prilikom pružanja ovakvih usluga, kupcima koji su udaljeni više od 30 km od sjedišta društva, radnicima isplaćivati terenski dodatak u visini od 170 kn dnevno, a da je to porezno priznati trošak. Rad na terenu često traje manje od 8 h, te se u radnom danu posjete 2-3 kupca.
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Terenski dodatak je najpovoljnija naknada za zaposlenika jer ne ovisi o broju sati, ali mora biti ispunjena pretpostavka da se rad obavlja na terenu.
Radnikova prava na terenski dodatak ne proizlazi iz poreznih propisa, već se njima određuje može li se i do kojeg iznosa isplatiti bez obveze obračunavanja i plaćanja poreza. Pravo na terenski dodatak utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i/ili odlukom poslodavca.
Ako pravo radnika na terenski dodatak nije utvrđeno nekim od spomenutih akata, a poslodavac nema namjeru isplatiti terenski dodatak, radnik to pravo ne može ostvariti. Sukladno čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak (nn 177/04. do 148/13.) i čl. 13. st. 2. t. 15. i 16.Prvilnik o porezu na dohodak (nn 95/05. do 160/2013), poslodavac može bez porezno isplatiti u novcu ili naravi terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno, te terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno, na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika.
Sukladno čl. 13. st. 4. Pravilnik o porezu na dohodak (nn 95/05.do 160/2013) terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu.
Terenski dodatak može se isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu, odnosno radnik se tokom dana nakon obavljenog terenskog posla vraća u svoje prebivalište. Ako je isplata izvršena u naravi, neto svota sadrži i porez na dodanu vrijednost. Sukladno čl.14.st.1. Pravilnik o porezu na dohodak (NN 95/05. do 160/2013), sve neoporezive isplate priznaju se u poslovne izdatke temeljem vjerodostojnih isprava (račun, obračun, odluka i sl.), što poslodavcima nalaže da donesu odluku odnosno interni akt kod isplate terenskog dodatka.
Ako poslodavac želi isplatiti radniku VIŠE od propisanog neoporezivog iznosa to se smatra dohotkom (plaćom) od nesamostalnog rada te je potrebno obračunati sve propisane doprinose i poreze.
Nastavno na Vaše pitanje, a temeljem odluke poslodavca i gore navedenih propisa, društvo može radnicima neoporezivo isplaćivati terenski dodatak, ako je mjesto rada udaljeno od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika više od 30 kilometara, u iznosu do 170,00 kuna dnevno. Radnici ne trebaju utrošak terenskog dodatka dokumentirati nikakvim dodatnim ispravama, već je dovoljan obračun terenskog dodatka sukladno odluci odnosno posebnom internom aktu poslodavca.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Mali smo poduzetnici, imamo 10 manjih trgovina, koliki nam je blagajnički maksimum? Da li blagajnički maksimum vrijedi za svaku trgovinu posebno?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Blagajnički maksimum određuje se kao cjelina, a u okviru toga iznosa obveznici fiskalizacije mogu odrediti blagajnički maksimum po svojim organizacijskim dijelovima.
Za obveznike fiskalizacije koji se ne pridržavaju odredbi o obvezi uplate gotovog novca na račune u banci propisana je novčana kazna za prekršaj u visini od 10.000,00 do 500.000,00 kuna. Za isti prekršaj, propisana je novčana kazna u visini od 1.000,00 do 50.000,00 kuna za odgovorne osobe u pravnim osobama, obveznicima fiskalizacije.
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom uređuje područje poslovanja gotovinom pa je tim zakonom uređeno, osim plaćanja gotovim novcem, i postupanje gotovim novcem koji obveznici fiskalizacije prime tijekom dana. Gotov novac, u smislu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, jesu novčanice kune i kovani novac kune i lipe.
Plaćanje gotovim novcem jest izravna predaja gotovog novca između sudionika u plaćanju, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa.
Plaćanje karticama, koje se u slučaju plaćanja dobara ili usluga smatraju gotovinskim prometom, ne smatra se primitkom gotovog novca.
Obveznici fiskalizacije dužni su gotov novac primljen tijekom dana po bilo kojoj osnovi, iznad visine određenog blagajničkog maksimuma, uplatiti na svoj račun otvoren kod banke istog dana, a najkasnije idućeg radnog dana. Obveznici fiskalizacije mogu zadržati gotov novac u blagajni na kraju radnog dana do visine blagajničkog maksimuma kojeg internim aktom određuju samostalno sami obveznici fiskalizacije, sukladno potrebama poslovanja i uvjetima sigurnosti a najviše do propisanog iznosa.
Oni obveznici fiskalizacije, koji na računima u banci imaju evidentirane neizvršene obveze za plaćanje, čiji je redoslijed plaćanja propisan posebnim propisima, ne mogu plaćati gotovim novcem i/ili zadržati gotov novac u blagajni već primljeni gotov novac moraju uplatiti na svoj račun za redovno poslovanje u banci odmah, a najkasnije idući radni dan.
Najviši popisani iznosi do kojih može glasiti blagajnički maksimum ovise o veličina obveznika fiskalizacije sukladno odredbama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva kojim je usklađena kategorizacija veličine poduzetnika s preporukom Europske komisije. Malo gospodarstvo čine subjekti u poduzetništvu i obrtu koji zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika, u poslovanju su neovisni odnosno autonomni subjekti koji nisu klasificirani kao partnerski ili povezani subjekti te koji prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 50.000.000,00 eura ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 43.000.000,00 eura. Subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tržištu a razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva.
Temeljem toga kriterija obveznici fiskalizacije mogu odrediti blagajnički maksimum najviše u iznosu od:
– mikro subjekt i fizičke osobe 10.000,00 kuna,
– mali subjekt 30.000,00 kuna,
– srednji subjekt 50.000,00 kuna.
Veliki obveznici fiskalizacije koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva, mogu odrediti blagajnički maksimum u iznosu od 100.000,00 kuna. Ovi obveznici fiskalizacije mogu propisati blagajnički maksimum po pojedinom poslovnom prostoru, ali najviše do visine od 15.000,00 kuna.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Zaprimili smo dopis kojim postavljate upit vezan za pravo na isplatu dnevnice u slučaju kada je radnik na službenom putu 13 sati, a od toga se na put u Republici Hrvatskoj odnosi 6 sati, a na put u inozemstvo 7 sati.
Nastavno odgovor od Porezne Uprave:
Člankom 10. točkom 9 Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14 i 136/15 – dalje u tekstu: Zakon) propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 14. stavka 1. istog Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa.
Člankom 13. stavkom 2. točkama 13. i 14. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15 – dalje u tekstu: Pravilnik), vezano uz članak 64. točku 3. Zakona, propisano je da se u skladu s odredbama članka 10. točka 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju dnevnice u zemlji do 170,00 kuna dnevno za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno, odnosno za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati do 85 kuna te dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna.
Prema navedenome, pitanje isplata dnevnica za službena putovanja u inozemstvo uređena su Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (Narodne novine, br. 50/92 i 73/93 – dalje u tekstu: Uredba) i Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Narodne novine, broj 8/06).
Člankom 9. Uredbe propisano je da ako se izdaci za službeno putovanje u inozemstvo obračunavaju dnevnicom, jedna dnevnica obračunava se za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju u inozemstvu, a i za ostatak vremena duži od 12 sati. Za ostatak vremena od osam do 12 sati obračunava se pola dnevnice. Za izdatke za službeno putovanje koje traje duže od 12 sati obračunava se jedna dnevnica, a za službeno putovanje koje traje duže od osam sati pola dnevnice. Prema članku 11. navedene Uredbe, dnevnice utvrđene za stranu državu u koju se službeno putuje obračunavaju se od sata prelaska granice Hrvatske, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi – do sata prelaska granice Hrvatske.
U skladu sa navedenim odredbama Uredbe, a vezano uz odredbe članka 13. stavak 2. točka 14. Pravilnika, proizlazi da poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti po jednu dnevnicu za službeno putovanje u inozemstvo za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju u inozemstvu, a za ostatak vremena od 8 do 12 sati provedenih na službenom putovanju u inozemstvu pola dnevnice i to prema iznosima propisanim za pojedine države iz Odluke o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Narode novine, broj 8/06).
Temeljem navedenih odredbi i činjenice da svako službeno putovanje koje je radnik za svojega poslodavca obavio dijelom u zemlji, a dijelom i u inozemstvu, jest upućivanje na službeno putovanje koje predstavlja jednu cjelinu, mišljenja smo da se radniku, u konkretnom slučaju može neoporezivo isplatiti jedna dnevnica za službeno putovanje u zemlji do iznosa 170,00 kuna i to iz razloga što je na službenom putovanju proveo više od 12 sati, a prema navedenoj Uredbi nema pravo na neoporezivu isplatu niti pola inozemne dnevnice (iz razloga što je u na službenom putu u inozemstvu proveo manje od osam sati). U slučaju da je radnik ostvario pravo na pola inozemne dnevnice (da je na službenom putu u inozemstvu proveo više od osam sati), a da je ukupan službeni put trajao duže od 12 sati (konkretno 13 sati iz upita) radniku bi se moglo, uz pola inozemne dnevnice neoporezivo isplatiti i iznos do 85 kuna tuzemne dnevnice.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Može li se direktoru, koji NIJE zaposlenik poduzeća, isplaćivati kao i ostalim radnicima dnevnica? Što je sa direktorom koji JESTE zaposlenik poduzeća?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
U skladu s odredbama članka 13. stavak 1. i 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne Novine, br. 95/05-143/14) oporezivim primicima po osnovi samostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju samo vlastitim zaposlenicima i to između ostalog:
• dnevnice
• naknada prijevoznih troškova na službenom putu u visini stvarnih izdataka
• naknada troškova noćenja na službenom putu u visini stvarnih izdataka
Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.
Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.
Dakle, direktor- zaposleniku možete isplatiti neoporezivu dnevnicu do 170,00 kn za službena putovanja u Republici Hrvatskoj. Za službena putovanja u inozemstvo, možete neoporezivo isplatiti dnevnice do iznosa koji je propisan Odlukom o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06.) .
Ako putne naloge isplaćujete osobama koje nisu zaposlenici društva sve prethodne naknade smatraju se drugim dohotkom, na koji se moraju obračunati propisani porezi i doprinosi.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Može li pravna osoba ispostavljati račune za krojačke usluge ukoliko osoba koja obavlja te poslove nema krojačku školu, a društvo je registrirano za obavljanje te djelatnosti i to mu nije osnovna djelatnost?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Za razliku od Zakona o obrtu koji za obavljanje krojačkih i drugih vezanih obrta propisuje obvezu uspješnog polaganja majstorskog ispita, nakon određenog školovanja, Zakon o trgovačkim društvima za obavljanje krojačkih i ostalih usluga ne propisuje sličnu obvezu.
Trgovačko društvo može obavljati krojačke usluge ako je za te usluge registrirano bez obveze zapošljavanja stručne osobe a temeljem obavljene usluge i ispostavljati račune.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Smijemo li radniku koji nam je donio potvrdu prijevoznika (ne kartu) isplatiti neoporezivo 1.800,00 kn kao trošak prijevoza na posao i sa posla?
Smijemo li tom radniku, ako je koristio zbog potrebe posla dva dana u mjesecu svoj automobil, isplatiti loko vožnju?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Poslodavac može svom radniku neoporezivo isplatiti naknadu troška prijevoza na posao i s posla u visini pojedinačnih ili mjesečnih prijevoznih karata. Znači, sa potvrdom od prijevoznika ste dokumentirali da stvarni troškovi prijevoza iznose 1.800,00 kuna i na taj način ste udovoljili jednom propisu.
U drugom dijelu imate obvezu da mu isplatite 2,00 kn po prijeđenom kilometru za korištenje osobnog privatnog automobila u službene svrhe.
I tu obavezu prema radniku ćete ispuniti da mu isplatite trošak loko vožnje na temelju specifikacije naloga za loku vožnju.
U specifikaciji će radnik navesti broj registracije automobila, relaciju, vrijeme, kilometražu, stanje brojila i obračun, svrhu korištenja privatnog automobila u službene svrhe.
Ako sve to priložite u knjigovodstvenoj dokumentaciji priznati će vam se oba troška.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Društvo d.o.o. ima konstantan gubitak od 2009. godine, a budući se gubitak od 2009. više ne smije prenositi u 2015. godinu, što s gubitkom iz 2009. godine. Kako se knjiži nastala situacija?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Prvo da ustanovimo da su računovodstveni gubitak i porezni gubitak dvije različite cjeline.
Porezni gubitak se prenosi narednih 5 godina od godine nastanka gubitka, što znači u poreznoj PD prijavi za 2015. godini gubitak iz 2009. nije u prenesenim gubicima, i isto tako gubitak iz 2009. godine nije u pregledu poreznih gubitaka po godinama, koji je predan uz PD prijavu za 2015.godinu.
Računovodstveni gubitak se pokriva prvo zadržanom dobiti ako je ima, ili ostaje u bilanci do ostvarenja dobiti koja će pokriti navedeni gubitak.
Znači gubitak u bilanci ostaje kakav je, a za porezni gubitak uvijek gledate PD obrasce ranijih godina ili pregled poreznih gubitaka po godinama.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Poduzeće je u gubitku, te kod izrade PD obrasca sam uvidjela da ukoliko stavim iznos državne potpore za obrazovanje, automatski se obračunaju iznosi predujmova za slijedeće porezno razdoblje, premda poduzeće ima porezni gubitak.
Mogu li ne staviti iznos državne potpore za obrazovanje , te samim tim i ne povećati iznos gubitka, ali ne plaćati ni iznose predujmova?
U idućoj godini ukoliko poduzeće bude imalo dobit, manji preneseni porezni gubitak će se odbiti.
Moram napomenuti da se ovdje radi o malim iznosima za državnu potporu za obrazovanje.
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Nema zakonske zapreke da se u godišnjoj prijavi poreza na dobit ne iskaže porezna olakšica temeljem državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit kao i Zakonom o o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu propisana je mogućnost a ne obveza korištenja te porezne olakšice koja se ostvaruje umanjenjem porezne osnovice.
Predujmovi poreza na dobit izračunaju se bez utjecaja umanjenja porezne osnovice za olakšice po osnovi državnih potpora za obrazovanje i izobrazbu. Temeljem članka 47. stavka 3. točke 59., godišnja osnovica za izračun predujma poreza na dobit izračunava se tako da se iznos iskazan na rednom broju 42. uveća za iznos iskazan na rednom broju 28. i rednom broju 34.1. i pomnoži sa poreznom stopom od 20%, te se od toga iznosa oduzme iznos iskazan na rednom broju 52.
U slučaju korištenja državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, u godišnju visinu predujma poreza na dobit uključuje se iznos od 20% iskazane potpore koja je umanjila poreznu osnovicu.
Nadležna ispostava Porezne uprave može, na temelju zahtjeva poreznog obveznika, rješenjem utvrditi novi iznos mjesečnog predujma poreza na dobit. U zahtjevu se navode razlozi za izmjenu visine predujma poreza na dobit a nadležna ispostava može zatražiti i dodatne podatke koji se odnose na proteklo i tekuće porezno razdoblje.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Ugovorili smo radove na objektu u Njemačkoj za njemačkog naručitelja. Prema ugovoru rok za izvedbu svih radova je max 8 tjedana. Dio radnika bi radio samo prva 2 tjedna, drugi dio rade u dva navrata po 3 tjedna. U međuvremenu (1 tjedan) rade u RH. Moramo li raditi izaslanje ili je to službeni put? Koje su nam obaveze u Njemačkoj u smislu prijava kod nadležnih institucija?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Izaslani radnik je, prema odredbi članka 7. točka 13. podtočka 13.1. Zakona o doprinosima (Narodne novine broj 84/08 do 143/14), osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca izaslana u inozemstvo radi obavljanja poslova za poslodavca, a koja sukladno propisima o obveznim osiguranjima, propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja Republike Hrvatske.
Prema odredbi članka 7. točka 47. Zakona o doprinosima, službeni put u inozemstvo je boravak osiguranika u inozemstvu po nalogu poslodavca ili isplatitelja primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, ili po potrebi samostalne djelatnosti u trajanju do 30 dana neprekidno.
Službenim putovanjem se, odredbi prema članka 13. stavak 3. rečenica druga Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05 do 137/15), smatra putovanje do 30 dana neprekidno.
Slijedom navedenog, temeljem informacija iz upita, ne radi o upućivanju/izaslanju radnika na rad u inozemstvo na razdoblje duže od 30 dana, već o službenom putu radnika.
Koje su obveze u Njemačkoj u smislu prijava kod nadležnih institucija možete saznati u Veleposlanstvu Savezne Republike Njemačke u Zagrebu.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Pitanje se odnosi na prefakturiranje troškova zajedničke pričuve firmi koja sa nama dijeli prostor. Računi koje mi dobivamo su bez PDV-a. Obračunavamo li mi kod izrade izlaznog računa za prefakturirane troškove pričuve PDV ili ne? Napominjemo da smo mi u sustavu PDV-a.
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Ministarstvo financija - Porezna uprava čvrsto drži stajalište da je prilikom prefakturiranja troškova jednog trgovačkog društva drugom trgovačkom društvu, obveza izdavatelja računa tj. društva koje prefakturira troškove, obračunati porez na dodanu vrijednost.
Iako je Europski sud pravde donio presudu koja je u suprotnosti sa stajalištem Porezne uprave u svezi prefakturiranja kada nema zarade, a ta presuda bi trebala obvezujuća za sve članice, i dalje je pristup našeg zakonodavca da se prilikom prefakturiranja obračunava porez na dodanu vrijednost.
Stoga, kada trgovačko društvo primi račun bez obračunatog poreza na dodanu vrijednost ne može prilikom prefakturiranja ne obračunati porez na dodanu vrijednost jer kao izdavatelj ''novog'' prefakturiranog računa ne koristi prava na oslobođenje od obračuna poreza na dodanu vrijednost kao izvorni izdavatelj računa.
Prilikom prefakturiranja troškova za pričuvu obračunava se porez na dodanu vrijednost po stopi od 25%.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Ima li radnik pravo na nadoknadu troškova za uporabu privatnog vozila u poslovne svrhe ako su mu plaćeni troškovi prijevoza na posao i s posla?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Pravo radnika na isplatu nadoknade kod službenih odlazaka privatnim automobilom u FINU, PU i drugo te pravo na troškove prijevoza s posla na posao utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili samom odlukom poslodavca o isplati. Ako niti u jednom spomenutom aktu pravo na isplatu navedenih troškova nije utvrđeno, poslodavac može donijeti odluku o neisplati spomenutih troškova. Važno je naglasiti da porezni propisi nisu izvor materijalnih prava radnika.
Vezano za nadoknadu troškova dnevne karte za javni prijevoz za potrebe odlaska na FINA-u, banku, PU i sl., smatramo da radnik prema poreznim propisima ne može ostvariti neoporezivu isplatu ako mu je za taj mjesec poslodavac isplatio nadoknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom prema cijeni mjesečne karte pod pretpostavkom da se FINA ili PU ili banka nalazi na području koje je pokriveno mjesečnom prijevoznom kartom radnika.
Porezni položaj uporabe privatnih automobila u službene svrhe uređuje Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 137/11., dalje: Pravilnik). Prema čl. 13., st. 2., t. 5. i čl. 14., st. 1. Pravilnika, u slučaju kada se radnik za vrijeme dnevnog rasporeda radnog vremena koristi svojim privatnim vozilom za obavljanje poslova za potrebe poslodavca, bez obzira na činjenicu što je već tom istom radniku isplatio nadoknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom radniku se može neoporezivo nadoknaditi troškove prijeđenih kilometara u visini 2,00 kn/km.
Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni su da se vodi vjerodostojna i uredna evidenciju o prijeđenim kilometrima i trošku parkinga koja će biti dokaz o tome da su zaista troškovi nastali za službene (poslovne) namjene, a u vezi s djelatnošću poslodavca. Pod vjerodostojnim ispravama podrazumijevamo obračun prijeđenih kilometara, račune, potvrda o cijeni parkirne karate i drugo.
Prema tomu, ako postoje poslovni razlozi koji zahtijevaju uporabu privatnog automobila u službene svrhe može se odobriti uporaba osobnog automobila za te svrhe i pod navedenim uvjetima nadoknada se može isplatiti neoporezivo.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
U 2015. godini kupili smo stan od fizičke osobe i stan smo uveli u svoje poslovne knjige.
Platili smo porez na nekretnine od 5 %.
Kako je vidljivo iz elaborata o procijeni vrijednosti nekretnine stan je izgrađen 1989. godine. Mi bi stan sada prodali fizičkoj osobi.
Koju poreznu klauzulu napisati na računa kod prodaje stana? I u koju rubriku upisati iznos računa za prodaju stana u obrascu PDV-E?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Odredbom članka 40. stavak 1. točka j) Zakona o PDV-U (Narodne novine broj 73/13 do 143/14), propisano je da je PDV-a oslobođena isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine. Građevinom u smislu ovoga Zakona smatra se objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji.
Obzirom da se radi o nekretnini kod koje je od prvog korištenja odnosno stavljanja u uporabu prošlo više od dvije godine te da se ista prodaje fizičkoj osobi koja nije porezni obveznik, u daljnjem prometu ta nekretnina ne podliježe oporezivanju PDV-om, već oporezivanju porezom na promet nekretnina, a obzirom da je prilikom stjecanja plaćen porez na promet nekretnina nema niti ispravka pretporeza.
Na računu je potrebno staviti napomenu “PDV nije obračunan sukladno odredbi članka 40. stavak 1 točka j) Zakona o PDV-u - podliježe oporezivanju porezom na promet nekretnina".
Isporuku navedene nekretnine iskazati ćete u PDV obrascu pod:
• I.8.Tuzemne isporuke
• VIII.3.1. - Isporuka nekretnina iz članka 40. stavak 1. točke j) i k).
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Što se događa s opremom (laptop) nakon amortizacije, knjigovodstvena vrijednost laptopa je nula kuna?
Može li se pokloniti nekome (radniku) i na taj način ispisati iz evidencije dugotrajne imovine?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
U slučaju da se laptop želi pokloniti radniku važno je na umu imati sljedeće:
- Najviša dopustiva stopa amortizacije za računalnu opremu (laptop) je 100%, a polazna stopa amortizacije je 50%, amortizacijski vijek je 2 godine, što ne znači da je tržišna vrijednost laptopa 0 kn.
- Nakon jedne, dvije ili više godina laptop i dalje ima svoju tržišnu vrijednost za koju se može prodati.
- S obzirom na sve gore navedeno zatražite ponudu/procjenu trgovine elektroničke opreme ili servisa te sukladno tome možete prodati laptop zaposleniku i na taj način laptop isknjižiti s osnovnih sredstava.
- U pravilu se laptopi stari više godine prodaju na temelju tržišne vrijednosti, ukoliko je vrijednost laptopa 1.000 kn ili 500 kn, a proda se za 1 kn, iznos razlike je primitak u naravi radnika na kojeg se plaćaju pripadajući porezi i doprinosi.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Vlasnik sam obrta koji obavlja informatičke usluge te za isti nije potrebno imati poslovni prostor, ali kako veći dio struje trošim na računala vezano uz obavljanje posla zanima me kako mogu struju staviti u trošak obrta, u potpunosti (cijeli račun) ili djelomično?
Struja trenutno ne glasi na mene već roditelje u čijoj kući i obavljam djelatnost i živim.
Mogu li nakon toga bez ikakvih problema podignuti te iste novce sa svog žiro-računa i da li slijedi ikakvo plaćanje poreza (osim naravno poreza na dohodak po godišnjoj prijavi vezanoj za prodaju) u ovom momentu?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Da bi mogli struju pravdati kao trošak obrta potrebno je prvo da imate ugovor o zakupu prostora, u ugovoru treba odrediti režijske troškove, ovisno o tome postoji li odvojeno ili kontrolno brojilo za dio prostora koji koristite, ili će se dio zakupnine odnositi na podmirenje odgovarajućeg dijela električne energije koji vi trošite.
Odredbama Zakona i pravilnika o porezu na dohodak moguće je staviti u troškove SAMO iznos povećanih troškova koji su nastali obavljanjem djelatnosti.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Obrtnik sam i kupio sam auto na obrt putem leasinga. Auto je u potpunosti isplaćen i sada ga prodajem drugoj fizičkoj osobi. Nakon prodaje istog i nakon što dobijem naknadu po ispostavljenom računu, taj novac polažem na žiro-račun obrta.
Mogu li nakon toga bez ikakvih problema podignuti te iste novce sa svog žiro-računa i da li slijedi ikakvo plaćanje poreza (osim naravno poreza na dohodak po godišnjoj prijavi vezanoj za prodaju) u ovom momentu?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Novac koji će biti uplaćen na žiro-račun obrtnika temeljem poslovnog događaja koji ste opisali, obrtnik dohodaš može podići. Budući da obrtnik dohodaš obavlja gospodarsku djelatnost po principu blagajne, primjenjujuću odredbe Zakona o porezu na dohodak, nije dužan pravdati podignuti novac sa žiro-računa. Obrtnik dohodaš mora poslovati u duhu dobrog gospodarstvenika jer neke od obveza nastaju po prijavi poreza na dohodak po godišnjoj prijavi, stoga je potrebno voditi brigu o tekućoj likvidnosti. Dizanje gotovine sa žiro-računa kod obrtnika dohodaša tretira se kao akontacija dohotka.
Ukoliko se radi o obrtniku dobitašu, podizanje novca sa žiro-računa mora biti namjenski te mora biti pravdano. Obrtnik dobitaš posluje temeljem Zakona o porezu na dobit pa je u obavljanju gospodarske djelatnosti u jednakom položaju kao i trgovačko društvo. Ukoliko bi obrtnik dobitaš isplatio novac koji nije pravdan troškovima, isplata bi se evidentirala kao akontacija dobiti koja za sobom povlači obvezu uplate poreza i prireza.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Tijekom 2015. godine kupili smo teretno vozilo u EU sa oznakom S25a (poseban postupak oporezivanja marže preprodavatelja). Mi smo firma d.o.o. i obveznici smo PDV-a. Vozilo je registrirano i korišteno. Sada bi htjeli prodati vozilo u Hrvatskoj, da li trebamo kod prodaje toga vozila izdati račun sa PDV-om ili bez PDV-a? Koji porez plaća kupac? Ima li veze ako je kupac fizička osoba ili druga firma?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Vi ste kupili teretno vozilo sa oznakom S25a od preprodavatelja koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže iz EU, te Vi kao porezni obveznik u RH niste imali obvezu plaćanja PDV-a niti poreza na promet rabljenih vozila od 5% budući je preprodavatelj obračunao i platio PDV svoje države članice EU.
Platili ste samo trošarinu (ako vozilo podliježe), te niste imali obvezu izvješćivanja Porezne uprave o stjecanju.
Sada ako biste isto vozilo htjeli prodati trebate obračunati i platiti PDV neovisno da li je kupac fizička ili pravna osoba.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Primili smo račun od dobavljača iz EU (Slovačke), koji nije u sustavu PDV-a, za istraživanje tržišta koje se obavljalo u Slovačkoj.
Mi smo obveznici PDV-a.
Da li po navedenom računu smo i obveznici plaćanja PDV-a?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
U članku 17., stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost piše:
"Mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge."
Sukladno ovim člankom, usluga se oporezuje prema mjestu sjedišta primatelja usluge. Potrebno je znati ima li dobavljač PDV ID broj ili ga nema.
Ukoliko dobavljač nema PDV ID broj na dan stjecanja, što je Vaš slučaj, kupac je dužan obračunati 25% PDV-a na iznos fakture i prijaviti ga u PDV obrascu u rubrici II.13.- primljene isporuke dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH po stopi 25%. Taj događaj se ne prijavljuje u PDV- S prijavi.
Ukoliko dobavljač ima PDV ID broj, kupac je dužan obračunati 25% PDV-a i prijaviti ga u PDV obrascu u rubrici II.10.- primljene usluge iz EU po stopi 25%, III.10.- pretporez od primljenih usluga iz EU po stopi 25%. Također, kupac taj događaj prijavljuje i u PDV- S prijavi.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
U kojem roku trebam prijaviti porez na najam stana? Na koji način se utvrđuje porez od najma?
Vlasnik sam stana u Zagrebu od 40 m2 i namjeravam ga po prvi put iznajmiti. U kojem roku trebam prijaviti porez na najam stana? Na koji način se utvrđuje porez od najma?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Ako je riječ o iznajmljivanju stana od strane najmodavca obveznika poreza na dohodak koji to čini prvi put, relevantne su odredbe čl. 62. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.).
Prijavu dohotka od najma dužni ste prijaviti u roku 8 dana, od početka iznajmljivanja ili davanja u zakup nekretnine, nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Predujam poreza na dohodak od imovine po osnovi najma ili zakupa obračunava se tako da se od ukupnih primitaka od najma ili zakupa odbiju izdaci u visini 30%. Na to se obračunava i plaća porez na dohodak po stopi od 12% (i prirez).
Npr. ako se stan mjesečno iznajmljuje za 2.000,00 kn (godišnje 24.000,00 kn) mjesečno se priznaje izdatak od 600,00 kn (godišnje 7.200,00 kn), odnosno mjesečni dohodak je 1.400,00 kuna (godišnji dohodak je 16.800,00 kn). Tako dobiveni iznos je osnovica za izračun poreza od 12% (1.400,00*12%=168,00 kn mjesečno, odnosno 16.800,00*12%= 2.016,00 kn godišnje). Na obvezu poreza je potrebno obračunati i prirez.
Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu cijenu najamnine i zakupnine, odnosno dohotka od imovine, i to prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu je nekretnina što se daje u najam ili zakup.
Predujam poreza na dohodak od imovine po osnovi najma ili zakupa se plaća najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Kojim je propisom uređena prodaja na daljinu, odnosno prodaja internetom? Koje informacije moraju biti dostupne kupcu kod takve prodaje?
Kojim je propisom uređena prodaja na daljinu, odnosno prodaja internetom? Koje informacije moraju biti dostupne kupcu kod takve prodaje?
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Prodaja na daljinu uređena je Pravilnikom o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica Nar. nov., br. 66/09., 108/09. i 8/10. (Nar. nov., br. 108/14., dalje: Pravilnik) dodan je potpuni novi članak koji se odnosi na prodaju na daljinu.
S obzirom na to da u RH ne postoje službeni pročišćeni tekstovi pravilnika, već samo zakona, često se u praksi javlja dvojba koje je valjani i pravno obvezujući tekst pravilnika.
Kako ne bi bilo zabune, u daljnjemu se tekstu pobliže objašnjava prodaja na daljinu koja je uređena navedenim Pravilnikom.
U skladu s odredbom čl. 39.a Pravilnika, prodaja na daljinu posebni je oblik trgovine izvan prodavaonice, a u smislu Pravilnika podrazumijeva prodaju putem sredstva komunikacije na daljinu za obavljanje djelatnosti trgovine, prodaje robe i usluga, što podrazumijeva nuđenje usluga i ostale oblike individualizirane prodaje robe i usluga kupcu (primjerice putem kataloga, TV prodaja, prodaja poštom, prodaja internetom i sl.)
Prodajom internetom smatraju se usluge koje se uz naknadu pružaju elektroničkim putem na osobni zahtjev korisnika. Ponuda i prihvat te druga očitovanja volje poduzeta elektroničkim putem primljena su kada im korisnik, odnosno kupac, može pristupiti. Nadalje, za pokretanje obavljanja djelatnosti prodaje internetom potrebno je registrirati trgovačko društvo ili obrt koje se u registru djelatnosti upisuje pod nazivom – usluge informacijskog društva (navedeno se ne odnosi na osobe iz čl. 5. Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08., 96/08., 116/08, 76/09., 114/11., 68/13 i 30/14.), odnosno nositelja i/ili člana obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva (OPG) koji djelatnost trgovine obavlja na temelju upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava).
Prema čl. 39.a st. 4. Pravilnika, a u skladu s čl. 6. Zakona o elektroničkoj trgovini (Nar. nov., br. 173/03., 67/08., 36/09., 130/11. i 30/14.), davatelj usluga informacijskog društva, odnosno trgovac, mora u obliku i na način koji je neposredno i stalno dostupan korisnicima / kupcima te nadležnim tijelima državne uprave Republike Hrvatske pružiti sljedeće informacije:
– ime i prezime ili tvrtku davatelja usluga
– sjedište obrta ili sjedište pravne osobe davatelja usluga i ostale podatke o davatelju usluga na temelju kojih korisnik može brzo i nesmetano stupiti u vezu s davateljem usluga, uključujući elektroničku adresu putem koje je moguće uspostaviti izravan kontakt
– broj sudskoga ili drugoga javnog registra u koji je davatelj usluga upisan te podatke o registru
– pojedinosti o nadležnom tijelu, ako djelatnost davatelja usluga podliježe službenom nadzoru i
– porezni broj, ako je davatelj usluge obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost.
Bitno je istaknuti da se prodaja robe na daljinu obavlja kao prodaja robe na daljinu na veliko i prodaja robe na daljinu na malo.
Prodaja robe na daljinu na veliko je kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost (odredbe čl. 22. - 24. Pravilnika koje se odnose na poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina na veliko, na odgovarajući način se primjenjuju na prodaju robe na daljinu na veliko).
Prodaja robe na daljinu na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu te profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima.
Ako je riječ o obavljanju djelatnosti trgovine na daljinu na način da gospodarski subjekt trguje robom na malo, tada je obvezan osigurati za tu robu skladište zbog čega mora podnijeti zahtjev za ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba te udovoljiti svim propisanim uvjetima iz čl. 12. i 13. Zakona o trgovini.
Ako gospodarski subjekt namjerava obavljati djelatnosti trgovine na daljinu na način da nudi samo usluge, a ne i robu, tada nije obvezan podnijeti zahtjev za ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta nadležnom tijelu.
Međutim, ako je riječ o obavljanju djelatnosti trgovine na daljinu na način da se naručeni proizvod bez skladištenja izravno od dobavljača dostavlja kupcu, gospodarski subjekt nije obvezan podnijeti zahtjev za ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta nadležnom tijelu.
Ako je riječ o prodaji hrane ili hrane za životinje, trgovac je obvezan prema odredbi čl. 39. st. 1. Pravilnika, pridržavati se posebnih propisa o hrani i hrani za životinje.
Odredba Pravilnika vezana uz obvezu trgovca da osigura prostor, odnosno odgovarajuće skladište robe koju prodaje, odnosno nudi izvan prodavaonice, ne odnosi se na trgovce koji imaju rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti trgovine u skladu s odredbama čl. 12. i 13. Zakona o trgovini (klasična trgovina).
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
Koje su obveze poslodavca kod usklađenja poslova zaštite na radu, rok je bio 31. prosinca 2015. godine?
Koje su obveze poslodavca kod usklađenja poslova zaštite na radu, rok je bio 31. prosinca 2015. godine? Samostalno vodimo zaštitu na radu, i imenovali smo jednog zaposlenika kao ovlaštenika koji ispunjava uvjete i ima položen ispit za stručnjaka I. stupnja zaštite na radu, poduzeće ima 30 zaposlenih.
Odgovor BILIĆ- savjetovanje d.o.o.:
Prema Pravilniku o obavljanju poslova zaštite na radu, poslove zaštite na radu može obavljati stručnjak zaštite na radu I. ili II. stupnja, odnosno osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova zaštite na radu propisane navedenim pravilnikom (npr. potrebna znanja zaštite na radu stekli su tokom školovanja ili su položili državni stručni ispit za poslove građenja ili projektiranja kojim je obuhvaćena zaštita na radu ili su položili majstorski ispit u djelatnosti koju obavljaju, a kojim je isto tako obuhvaćena materija zaštite na radu).
Poslodavci su dužni uskladiti obavljanje poslova zaštite na radu do 31. prosinca 2015. s odredbama navedenog pravilnika.
To znači da poslodavci imaju obvezu do 31. prosinca 2015. ovisno o broju radnika i djelatnosti, osposobiti jednog od radnika za obavljanje poslova zaštite na radu, tako da ima ovlaštenje za obavljanje poslova zaštite na radu I. i/ili II. stupnja ili angažirati tzv. vanjskog suradnika (pravnu ili fizičku osobu) koji je Rješenjem Zavoda za unapređenje zaštite na radu ovlašten za provedbu zaštite na radu.
Zakonom o zaštiti na radu propisano je da poslodavac koji zapošljava do 49 radnika obavlja poslove zaštite na radu isključivo sam (dužan je zaposliti stručnjaka zaštite na radu ili osposobiti jednog od radnika za obavljanje poslova zaštite na radu) ili za njihovo obavljanje može sklopiti ugovor s ovlaštenom osobom, (angažirati vanjskog suradnika).
Samostalno vođenje zaštite na radu za poslodavca znači vođenje propisanih evidencija te praćenje rokova valjanosti ispitivanja, osposobljavanja i dokumentacije. Dakle, ako poslodavac sam vodi zaštitu na radu on mora voditi sljedeće:
• evidencije o radnicima osposobljenim za rad na siguran način
• evidencije o radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada
• evidencije o radnicima koji su pretrpjeli ozljedu na radu ili razvili profesionalnu bolest
• evidencije o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima
• evidencije o poremećajima koji su mogli izazvati štetne posljedice
• evidencije o korištenim opasnim radnim tvarima
• evidencije o rokovima u kojima mora provesti ponovna ispitivanja radne opreme, radnog okoliša i osobnih zaštitnih sredstava te o rokovima valjanosti dokumentacije i osposobljavanja
Poslodavci, bez obzira vode li sami ili su to ugovorili s vanjskom tvrtkom, moraju ispuniti određene obveze propisane zakonom:
• Izrada procjene rizika i osiguranje njene ažurnosti – Zakon o zaštiti na radu nalaže da procjena rizika mora odgovarati stvarnom stanju kod poslodavca što znači da se svaka promjena (promjena broja zaposlenika, ukidanje ili otvaranje novog radnog mjesta, broj ozljeda i slično) mora evidentirati što zahtjeva ažuriranje procjene rizika.
• Svi zaposlenici moraju proći osposobljavanje za rad na siguran način koje se mora provesti unutar 60 dana od dana zapošljavanja. Osposobljavanje za rad na siguran način mora se ponovno provesti ako se radnik upućuje na novo radno mjesto, ako se na postojeće radno mjesto uvodi nova radna oprema ili nova tehnologija, ako dođe do promjena u radnom postupku, kod ozljede/profesionalne bolesti radnika i ako se u procjeni rizika identificiraju novi rizici koji prije nisu bili obuhvaćeni osposobljavanjem.
• Osposobiti poslodavca i ovlaštenika poslodavca iz područja zaštite na radu. Ovlaštenici poslodavca moraju proći osposobljavanje najmanje jednom svakih 5 godina.
• Osposobiti povjerenika radnika
• Osposobiti dovoljan broj radnika za pružanje prve pomoći
• Ispitati strojeve i uređaje s povećanim opasnostima (strojevi kod kojih postoji opasnost od mehaničkih ozljeda, udara električne struje, eksplozije i slično)
• Ispitati električne instalacije u svim radnim objektima
• Ispitati sustave zaštite od munje – gromobrane
• Ispitati radni okoliš na svim radnim mjestima – jačinu rasvjete, buku, mikroklimatske čimbenike i kemijske štetnosti
• Osigurati zaposlenicima koji rade poslove s posebnim uvjetima rada redovite zdravstvene preglede (zdravstveni pregledi su besplatni za poslodavca ako se pravovremeno obavljaju) i preglede vida za zaposlenike koji rade na radnim mjestima s računalom
• Izraditi plan evakuacije i spašavanja te s njim upoznati sve zaposlenike
• Najmanje jednom u dvije godine provoditi vježbe evakuacije
Poslodavac koji zapošljava više od 49 radnika (50 i više) ima obvezu zaposliti stručnjaka zaštite na radu ili osposobiti jednog od radnika za obavljanje poslova zaštite na radu.
IMATE LI PITANJA?
Postavite nam pitanje!
NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI O ZAKONU O PDV-U OD 1. SRPNJA 2013.
Treba li obrt koji obavlja autoprijevozničku djelatnost obračunavati PDV kada:
1. obavlja uslugu prijevoza iz Italije u Belgiju, a nalog za prijevoz daje austrijska špedicija koja je porezni obveznik i kojoj se ispostavlja račun za prijevoz.
2. obavlja uslugu prijevoza iz Belgije u Hrvatsku, a nalog za prijevoz daje njemačka špedicija koja je porezni obveznik i kojoj se ispostavlja račun za prijevoz.
3. obavlja uslugu prijevoza iz Nizozemske u Hrvatsku, a nalog za prijevoz daje hrvatska špedicija koja je porezni obveznik i kojoj se ispostavlja račun za prijevoz.
Odgovor za 1. i 2.
Radi se o usluzi prijevoza dobara unutar Europske unije koju hrvatski porezni obveznik obavlja poreznom obvezniku iz druge države članice na koju se primjenjuje opće načelo oporezivanja prema kojem se mjestom obavljanja usluge smatra sjedište poreznog obveznika primatelja usluge. Hrvatski porezni obveznik u računu ne obračunava PDV i stavlja napomenu da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u. Porezni obveznik primatelj usluge iz druge države članice obračunati će PDV svoje države članice na primljenu uslugu.
Odgovor za 3.
Radi se o usluzi prijevoza dobara unutar Europske unije koja se obavlja između dva hrvatska porezna obveznika. Porezni obveznik koji obavlja uslugu prijevoza obvezan je na obavljenu uslugu obračunati hrvatski PDV. Obračunani PDV porezni obveznik primatelj usluge može odbiti kao pretporez.
Kako zakonito platiti manje poreza na dobit?
Porez na dobit je direktan porez kojim se oporezuje dobit pravnih osoba i fizičkih osoba u sustavu poreza na dobit.
Zakonski propisi iz područja poreza na dobit često jasno definiraju kako je moguće platiti manje poreza, no poduzetnici nemaju vremena niti snage baviti se navedenim pitanjem.
Ako ste zainteresirani za pomoć pri sastavljanju prijave poreza na dobit, imate pitanje oko poreznog tretmana pojedinih troškova ili prihoda, slobodno nam se obratite. MI SMO RJEŠENJE ZA SVE VAŠE PROBLEME....
IZRADA POREZNIH PRIGOVORA I ŽALBI
Porezna uprava je upravo završila nadzor nad Vašim društvom, te Vam je izdala porezno rješenje. Obratite nam se s povjerenjem kako bismo zajednički pokušali osporiti navode Porezne uprave!
Za većinu poreznih obveznika porezni nadzor je "noćna mora". Uzrok toga je s jedne strane neuredna evidencija te nepravilno poslovanje obveznika, dok s druge strane porezna uprava doprinosi takvom stanju. Porezni nadzor je upravno-pravni postupak, koji se odvija u određenim fazama, kako opisujemo u nastavku.
Gotovo u svim poreznim nadzorima porezna uprava pronalazi određene nepravilnosti, iste interpretira (stavlja u zakonski okvir), te izdaje zapisnik o nadzoru u kojem navodi utvrđeno činjenično stanje, te posljedice u vidu dodatnih poreznih obveza, zateznih kamata i potencijalnih kazni. Porezni obveznik ima pravo prigovora na zapisnik o nadzoru, koji se sastavlja u propisanoj formi i mora biti kvalitetno dokumentiran.
Nakon razmatranja prigovora poreznog obveznika, porezna uprava izdaje porezno rješenje (po svojoj prirodi prvostupanjsko rješenje) koje se zatim dostavlja poreznom obvezniku, u izmijenjenom ili neizmijenjenom obliku (u odnosu na zapisnik o nadzoru). Porezni obveznik ima pravo žalbe na porezno rješenje, koje se također sastavlja u propisanoj formi, te pobija navode navedene u poreznom rješenju.
Kada je žalba na porezno rješenje odbijena, jedino što Vam preostaje je Upravni sud i upravni spor protiv države. Ako ste u bilo kojoj od faza gore navedenog postupka, obratite nam se s povjerenjem.