28.5.2018.

GODIŠNJI ODMOR U 2018. GODINI

Pravo na puni godišnji odmor za pojedinu kalendarsku godinu ostvaruje radnik koji:
- cijelu kalendarsku godinu radi kod istog poslodavca
- u tekućoj godini kod istog poslodavca ima više od 6 mjeseci kontinuiranog rada, pod uvjetom da se prvi put zaposlio kod tog poslodavca
- u tekućoj godini prethodno imao je zasnovan radni odnos, ali sa prekidom duljim od osam dana između ta dva radna odnosa, pod uvjetom da je radni odnos u toj godini kod drugog poslodavca ne prestaje i da kod istog poslodavca ima više od 6 mjeseci kontinuiranog rada.
Prema odredbama čl. 76. i 77. ZR-a radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana.

S obzirom na to da se godišnji odmor radniku utvrđuje brojem radnih dana, a što ovisi o tome radi li radnik prema tjednom rasporedu radnog vremena 5 dana u tjednu (od ponedjeljka do petka) ili 6 radnih dana (od ponedjeljka do subote):
- radniku koji u skladu s tjednim rasporedom radnog vremena radi 5 dana pripada 20 dana godišnjega,
- a ako radi 6 dana, pripada mu 24 dana godišnjega, prema odredbi čl.79. st.1. ZR-a.

Prema odredbi čl. 79. st. 2. ZR-a trajanje godišnjeg odmora određuje se brojem radnih dana (u skladu s već navedenim), s tim da se u dane godišnjeg odmora ne uračunavaju:
- oni dani koje radnik ne bi radio da nije na godišnjem odmoru
- razdoblje privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) koje je utvrdio ovlašteni liječnik ni dani plaćenog dopusta. Ako bi radnik prema rasporedu radnog vremena na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan, prema odredbi čl. 79. st. 3. ZR-a.

Poslodavac je obvezan svakog radnika obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora najmanje petnaest dana prije početka korištenja godišnjeg odmora, prema odredbi čl. 85. st. 4. ZR-a. Preporučuje se pisana obavijest zbog veće sigurnosti poslodavca i radnika.

VAŽNO: Naknada za neiskorišteni odmor isplaćuje se jedino u slučaju prestanka ugovora o radu, odnosno ne može se isplatiti u slučaju nemogućnosti korištenja godišnjeg tijekom kalendarske godine ili do 30. lipnja sljedeće godine ako radniku ne prestaje radni odnos. Prema odredbi čl. 80. ZR-a, sporazum o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora bio bi ništetan, kao i sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor.

Radnik može neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu te ga mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine, prema odredbi čl. 84. st. 1. ZR-a. Drugim riječima, radnik ne može u sljedeću godinu prenijeti dio godišnjeg odmora koji je morao iskoristiti tijekom kalendarske godine u kojoj je ostvario pravo na korištenje godišnjeg odmora.

U praksi se događa da poslodavci radnicima ne omogućuju korištenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora na navedeni način, stoga određeni pravni stručnjaci smatraju da ako poslodavac nije omogućio radniku iskoristiti ostatak godišnjeg odmora do 30. lipnja sljedeće godine, to predstavlja neusporedivo lakšu povredu ako se taj rok prekorači, nego ako se radniku uskrati pravo na godišnji odmor u pripadajućem trajanju. Nadalje, radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u prethodnoj godini (neovisno o broj dana, npr. i jedan dan), može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Ako se zbog bolesti, korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prekine korištenje godišnjeg odmora, tada godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili ga nije bilo, moguće koristiti u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

PRAVO NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA
Radnik ima pravo na jednu 1/12 (dvanaestinu) godišnjeg odmora za svaki mjesec rada, odnosno na razmjerni dio godišnjeg odmora:
- ako nije ispunio uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor (prvi put se zaposlio ili ima prekid rada između dvaju radnih odnosa dulji od 8 dana) ili
- mu radni odnos prestaje (jer radnik ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za kalendarsku godinu (tekuću) u kojoj mu prestaje radni odnos).
Navedeno proizlazi iz odredbi čl. 78. st. 2. ZR-a, prema kojoj radnik kojemu prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Natrag na novosti