OBRAZAC DONH I ROKOVI ZA DOSTAVU OBRASCA

Od 8.12.2015.

8. prosinca 2015. godine stupio je na snagu pravilnik kojim se doniranje hrane oslobađa od PDV-a

Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost je propisano da se manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore, može porezno priznati ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, objavljenim u Narodnim novinama br. 130. od 30. studenog 2015. godine i koji stupa na snagu 8. prosinca 2015. godine, propisana je nova odredba koja ograničava porezno priznanje manjka dobara zbog proteka roka trajanja koja je porezni obveznik nabavio unutar tri mjeseca prije isteka otpisnog roka. Iznimno, ova se odredba ne odnosi na dobra čiji je rok trajanja manji od tri mjeseca kao i na dobra donirana sukladno propisanim uvjetima.

Porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se doniranje odnosno isporuke hrane bez naknade uz kumulativno ostvarenje sljedećih uvjeta:

• ako porezni obveznik obavlja doniranje hrane u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima sukladno Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje kojeg je donio ministar poljoprivrede temeljem Zakona o poljoprivredi i koji je stupio na snagu dana 31. listopada 2015. godine. Ovim se Pravilnikom propisuju detaljni uvjeti, kriteriji i načini doniranja hrane i hrane za životinje, uvjeti koje mora ispunjavati posrednik u doniranju hrane i hrane za životinje te sadržaj i način vođenja Registra posrednika. Donirana hrana služi za podmirivanje osobnih potreba krajnjeg primatelja, a donirana hrana za životinje služi za podmirivanje potreba životinja o kojima skrbi krajnji primatelj. Doniranom hranom i hranom za životinje ne smije se trgovati, ali posrednici mogu međusobno preraspodijeliti hranu i hranu za životinje u skladu s potrebama krajnjih primatelja. Donator je dužan voditi evidenciju davanja hrane, a posrednik je dužan voditi evidenciju primitka hrane od donatora odnosno građanina
• ako je donacija izvršena isključivo neprofitnim pravnim osobama koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane
• ako donacija ne premašuje 2% prihoda odnosno primitaka prethodne godine. Za obračun vrijednosti isporuka koje se smatraju porezno priznatim manjkom uzima se nabavna vrijednost takve hrane, bez PDV-a. Porezni obveznici koji obavljaju donacije hrane, a nisu poslovali u prethodnoj godini obvezni su u posljednjem razdoblju oporezivanja tekuće godine izvršiti ispravak ako su prešli 2% prihoda odnosno primitaka te godine

U slučaju elementarnih nepogoda, porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se i doniranje odnosno isporuke hrane bez naknade koje se obave izravno krajnjim primateljima sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje.

Porezni obveznik koji obavlja doniranje odnosno isporuku hrane bez naknade obvezan je dostaviti Poreznoj upravi u elektroničkom obliku podatke o navedenim isporukama do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja, od prvog do posljednjeg dana u mjesecu odnosno od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju. Podaci se iskazuju u Izvješću o obavljenim donacijama hrane (Obrazac DONH) a u slučaju ispravka podataka podnosi se novo Izvješće. Iznimno, Obrazac DONH podnosi se za 2015. godinu do 20. lipnja 2016. godine. Porezni obveznici čija su razdoblja oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu obvezni su do 20. lipnja 2016. godine podnijeti Obrazac DONH za prvih pet mjeseci 2016. godine za svako razdoblje oporezivanja pojedinačno. Porezni obveznici čija su razdoblja oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju u istom roku podnose Obrazac DONH za prvo tromjesečje 2016. godine.

U izvješće na Obrascu DONH upisuju se podaci o nazivu nadležnog područnog ureda Porezne uprave, nazivu, odnosno imenu i prezimenu i OIB-u poreznog obveznika – donatora kao i primatelja donacije (posrednika), nabavnoj cijeni bez PDV-a donirane hrane razvrstana po stopama PDV-a i ukupno za sve stope, vrijednosti donirane hrane bez PDV-a koja bi bila obračunana pri prodaji razvrstana po stopama PDV-a i ukupno za sve stope, donaciji hrane u slučaju elementarne nepogode, datumu podnošenja te potpis podnositelja izvješća.

Posrednici, neprofitne pravne osobe koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane, obvezni su isporučitelju dati izjavu da primljenu hranu neće koristiti u komercijalne svrhe, već će ju dati odnosno donirati krajnjim primateljima sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje.

VAŽNO ZA SVE IZNAJMLJIVAČE

Od 1.1.2016.

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada

• Od 01.01.2016. godine svi privatni iznajmljivači čiji apartmani i sobe imaju površinu veću od 50 četvornih metara, bili oni fizičke osobe, obrti ili tvrtke koje se bave najmom soba i apartmana, imati će obvezu posjedovanja energetskih certifikata.
• Prema Zakonu o gradnji pojedinačne samostalne uporabne cjeline zgrada koje se iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup moraju imati važeći energetski certifikat dostupan na uvid najmoprimcu ili zakupcu, prije sklapanja ugovora o iznajmljivanju, leasingu ili zakupu od 1. siječnja 2016. godine.
• Energetski certifikat izdaje ovlašteni energetski certifikator i rok važenja energetskog certifikata je 10 godina.
• Napominjemo da su odredbom članka 171. Zakona o gradnji (Narodne novine 153/13) propisane novčane kazne u iznosu od 5 000,00 do 10 000,00 kn za prekršaj fizičke osobe, odnosno u iznosu od 15.000,00 do 30.000,00 kn za prekršaj pravne osobe kao vlasnika zgrade, ako ne pribavi energetski certifikat zgrade ili njezinog posebnog dijela prije prodaje, iznajmljivanja,davanja u zakup ili davanja na leasing. Nadzor nad provedbom Zakona u tom dijelu provodi inspekcija nadležna za trgovinu.
• Službeni članak možete pročitati na službenim stranicama Narodnih novina.
, a više informacija o temi saznajte na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Zakon o porezu na dohodak (izmjene i dopune)

Od 1.1.2015.

Dopune i izmjene stupaju na snagu 1.1.2015.

- izmijenjeni su porezni razredi pa se porez na dohodak plaća po stopi od 12% na poreznu osnovicu do visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna;

- povećava se osnovni osobni odbitak sa 2.200,00 kuna na 2.600,00 kuna mjesečno, a kod ostvarene mirovine umjesto do dosadašnjih 3.400,00 kuna do 3.800,00 kuna mjesečno;

- povećava se osnovni osobni odbitak za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara sa 3.200.,00 kuna na 3.500,00 kuna mjesečno i za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti sa 2.700,00 kuna na 3.000,00 kuna mjesečno;

- brisane su odredbe da se dohotkom ne smatraju primici od kamata kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga, primici od kamata po vrijednosnim papirima i primici od otuđenja financijske imovine;

- brisana je odredba kojom je propisano da se primicima na koje se ne placa porez na dohodak smatraju primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godišnje;

- propisuje se da se porez na dohodak ne plaća na novčanu pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, na razliku između primljenih bespovratnih novčanih sredstava za provedbu trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila, stipendije studenata na poslijediplomskim studijima, primitke koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa te na članarine koje za radnike plaća poslodavac temeljem posebnih propisa;

- propisuje se da se poslovnim primicima po osnovi samostalnih djelatnosti smatraju kamate ostvarene od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika kao i izdaci temeljem amortizacije dugotrajne imovine nabavljene sredstvima državne pomoći, poticaja i potpora;

- obveza plaćanja poreza na dobit na temelju vlastitiog zahtjeva skraćuje se s pet na tri godine;

- propisuje se nova vrsta i način utvrđivanja dohotka po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine odnosno otpada koji se oporezuje stopom od 12% a kojim se ne smatra povratna ambalaža niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite okoliša;

- dohodak od od najama ili zakupa nekretnina i pokretnina,iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova utvrđuju temeljem poslovnih knjiga i oni porezni obveznici koji po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene PDV-a, u poreznom razdoblju ostvare ukupne primitke veće od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a;

- dohotkom od kapitala smatraju se i oporezuju stopom od 12% i primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, po vrijednosnim papirima, po danim zajmovima i temeljem podjele prihoda investicijskih fondova i to kamate isplaćene ili pripisane od 1. siječnja 2015. osim zateznih, po sudskim rješenjima, na pozitvno stanje na računima do 05,% godišnje te po ulaganju u obveznice i životno osiguranje;

- dohotkom od kapitala smatraju se i oporezuju stopom od 12% i kapitalni dobici odnosno primici od otuđenja financijske imovine te se propisuje što se smatra i što se ne smatra otuđenjem financijske imovine kao i način utvrđivanja i oslobođenja od oporezivanja dohotka ostvarenog po osnovi kapitalnih dobitaka ostvarenih od 1.siječnja 2016.;

- drugim dohotkom smatra se i primitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje i oporezuje se stopom od 40% o čemu Porezna uprava izdaje porezno rješenje i po kojoj osnovi nije dopušteno podnijeti godišnju poreznu prijavu;

- propisuje se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak čijom primjenom porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak za koji se obvezno ili dobrovoljno podnosi porezna prijava, nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave već tu obvezu preuzima Porezna uprava i poreznom obvezniku dostavlja privremeno porezno rješenje, osim u slučaju ostvarenja dohotka od samostalne djelatnosti te kada Porezna uprava ne raspolaže potrebnim podacima i kada porezni obveznik nema obvezu podnošenja porezne prijave a ostvaruje razliku godišnjeg poreza na dohodak za uplatu;

- ukida se izdavanje rješenja Porezne uprave o predujmu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i propisuje se da porezni obveznik placa mjesečni predujam na temelju podataka iz podnesene godišnje porezne prijave.

Zakon o porezu na dobit (izmjene i dopune)

Od 1.1.2015.

Dopune i izmjene stupaju na snagu 1.1.2015.

- povećava se prag primitaka za prelazak fizičkih osoba koje ostvaruju dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti na sustav plaćanja poreza na dobit sa 2.000,000,00 kuna na 3.000.000,00 kuna uz ispunjavanje dva od tri kriterija: u prethodnom poreznom razdoblju su ostvarile dohodak veći od 400.000,00 kuna, imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, u prethodnom poreznom razdoblju prosječno su zapošljavali više od 15 radnika, te sa obvezom ostanka u sustavu poreza na dobit slijedeće tri godine;

- propisana je obveza upisa u registar poreznih obveznika onim pravnim osobama kojima je Zakonom propisano da nisu porezni obveznici ako obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu;

- definiraju se prihodi od dividendi i udjela u dobiti za koje je dopušteno umanjiti poreznu osnovicu a posebno kada su ostvareni iz držaca članica EU;

- umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit uvjetuje se, uz povećanja temeljnog kapitala, investiranjem u dugotrajnu imovinu po tržišnim uvijetima i zadržavanjem broja radnika najmanje dvije godine te nekorištenjem porezne olakšice temeljem Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, s primjenom za 2015. godinu;

- u porezno priznate rashode po osnovi vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine može se uključiti samo do iznos koji bi bio utvrđen primjenom propisanih osnovnih godišnjih amortizacijskih stopa;

- porezno priznatim rashodom smatra se i iznos razlike ostvarenih bespovratnih novčanih sredstava u provedbi trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i neamortiziranog troška nabave uništenog plovila.

Porez na promet nekretninama

Od 1.1.2015.

Porezni položaj prometa nekretnina i novosti od 1. siječnja 2015.

Od 1. siječnja 2015. promet zemljišta biti će oslobođen PDV-a, osim građevinskog zemljišta koje će biti oporezivo PDV-om po stopi od 25%.

Od 1. siječnja 2015. isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se nalaze također će biti oslobođena PDV-a, ali samo ako je od datuma prvog nastanjenja odnosno uporabe prošlo dvije godine. Međutim, građevine (objekti pričvršćeni na zemlji ili učvršćeni u zemlji) koje nisu nastanjene – u uporabi („nove“), njezini dijelovi i zemljište, odnosno nekretnine prije prvog nastanjenja ili nekretnine kod kojih od datuma prvog nastanjenja – uporabe do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine, bit će oporezive PDV-om po stopi od 25%.
Stopu PDV-a treba primijeniti na građevinski dio nekretnine i na zemljište na kojem se građevinski dio nalazi.

Predstečaj

Od 1.9.2015.

Predstečaj prema novom Stečajnom zakonu (Narodne novine br. 71/15)

Donesen je kao odgovor države na:
• nelikvidnost
• insolventnost
• veliki broj poduzetnika “u blokadi” (ovršni postupci)
• veliki iznos nenaplaćenih potraživanja (u ovršnim postupcima)
• sporost sudskih postupaka (uključujući ovršne i stečajne)
Stečajni zakon (Narodne novine br. 71/15, stupa na snagu 1.9.2015.)

Novine koje Zakon donosi su:
• Prihvaćanje insolventnosti kao čestog slučaja u praksi
• Manji troškovi stečajnog i predstečajnog postupka
• Skraćivanje njihovog trajanja
• Nova regulacija odgovornosti stečajnih upravitelja
• Predstečaj kao preventiva stečaja i omogućavanje nastavka dužnikovog poslovanja
• Učinkovita dostava putem e-oglasne ploče
• Jednostavnija procedura i jasnije razgraničenje nadležnosti

Oba zakona nastavljaju istovremeno biti na snazi, jedino će stupanjem Stečajnog zakona (Narodne novine br. 71/15) na snagu 1.9.2015. prestati važiti dijelovi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Postupak predstečajne nagodbe od 1.9.2015. u cijelosti je reguliran odredbama čl. 1. do 74. NSZ (Novog Stečajnog zakona, Narodne novine br. 71/15).

ŠTO REGULIRA ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI NAKON STUPANJA NA SNAGU NOVOG STEČAJNOG ZAKONA
1. Financijsko poslovanje poduzetnika
2. Rokove ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza
3. financijski nadzor trgovačkih društava i pravnih osoba s javnim ovlastima ali ne više i postupak predstečajne nagodbe, koji je od 1.9.2015. u cijelosti reguliran novim Stečajnim zakonom.

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

Od 19.9.2015.

Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN br. 97/2015, 11.9.2015 stupa na snagu 19.9.2015.)

U Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Nar. nov., br. 32/15.), u čl. 8., dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Poslodavac koji vodi, odnosno koji je obvezan voditi podatke iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka, u evidenciji radnog vremena nije dužan evidentirati podatak o vremenu korištenja dnevnog i tjednog odmora.«
Dosadašnji stavci 4., 5. i 6., postaju stavci 5., 6. i 7., a u članku 12., riječi: »o radnom vremenu», brišu se.