28.5.2018.

AKTUALNO: RAD STRANACA U RH - NAČIN OBRAČUNA PLAĆE IZ RADNOG ODNOSA

Stranca koji dolazi raditi u RH, prijavljuje se u mirovinsko i zdravstveno osiguranje jednako kao hrvatskog državljana, ali prilikom obračuna plaća ipak treba uzeti u obzir neke specifičnosti.

OBRAČUN DOPRINOSA - Od dana prijave u radni odnos i za sve vrijeme trajanja radnog odnosa, poslodavac je obvezan plaćati doprinose iz plaće: za mirovinsko osiguranje, MIO I. ili MIO I./ MIO II. (ovisno o odabiru stranca o uplati doprinosa na temelju individualne kapitalizirane štednje). Zasnivanjem radnog odnosa odnosno sklapanjem ugovora o radu radnik postaje obvezni osiguranik prema propisima o socijalnom osiguranju RH. Zbog činjenice da ne postoji mogućnost rada u dvije države istodobno, stranac ne može biti osiguranik dvije države istodobno, te se doprinosi u tom slučaju plaćaju u RH. Ako stranac ima više od 40 godina, ne treba se prijavljivat u MIO II, nego samo u MIO I. Međutim, ako je riječ o strancima koji zadovoljavaju sljedeće uvjete (navedene u nastavku), postoji obveza prijave i u II. stup mirovinskog osiguranja. Uvjeti su sljedeći:
- ako se zapošljavaju prvi put nakon 1. siječnja 2002. godine, stječu svojstvo osiguranika (radni odnos, drugi dohodak, samostalna djelatnost, ostale naknade...)
- imaju manje od 40 godina, a nisu bili osigurani na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju. Dakle, stranac, ili poslodavac u njegovo ime (uz punomoć), treba na šalteru REGOS-a u bilo kojoj poslovnici FINA-e izabrati obvezni mirovinski fond MIO II. Poslodavac je obvezan obračunati i doprinose na plaću: doprinos za zdravstveno, doprinos za slučaj ozljede i doprinos za zapošljavanje.

OBRAČUN POREZA I PRIREZA: Prema čl. 4. Zakona o porezu na dohodak, nerezident je fizička osoba koja u RH nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u RH ostvaruje dohodak. Prebivališta i uobičajena boravišta utvrđuju se prema Općem poreznom zakona (Nar. nov., br. 115/16.) i prema Međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (ako postoje).

Za porezne obveznike koji u RH nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište, isplatitelji primitaka uplaćuju porez na dohodak odnosno predujam poreza na dohodak prema svom sjedištu.

Prema čl. 16. Zakona o porezu na dohodak, strancu koji posjeduje PK karticu ostvareni se dohodak od nesamostalnog rada (plaće) može smanjiti za osnovni osobni odbitak u visini 3.800,00 kuna za mjesece u kojima ostvaruje dohodak u tuzemstvu.

Primjer 1. Radnik u RH boravi kraće od 6 mjeseci i nema utvrđeno uobičajeno boravište u RH. Radnik posjeduje radnu dozvolu za rad u RH. Radnik je prijavljen u MIO I. i MIO II.u RH, jer ima manje od 40 godina. Radnik je prijavio boravište u MUP-u. Radnik je ishodio PK karticu te će poslodavac prilikom obračuna plaće u obzir uzeti osnovni osobni odbitak u visini 3.800,00 kuna. S obzirom na činjenicu da stranac u RH boravi kraće od 183 dana, prirez se ne treba obračunati,a porez se plaća prema mjestu sjedištu isplatitelja. Kod popunjavanja obrasca JOPPD oznake su jednake kao kod ostalih radnika iz RH. Stjecatelj (polje 6.1.) je 0001. Primitak (polje 6.2.) je 0001. Osim polja 2. Šifra općine/grada prebivališta/boravišta treba upisati - šifru države radnika npr. za BiH je to 99070.

Primjer 2. Radnik u RH boravi dulje od 6 mjeseci i ima utvrđeno uobičajeno boravište u RH. Radnik posjeduje radnu dozvolu za rad u RH. Radnik je prijavljen u MIO I. i MIO II. u RH jer ima manje od 40 godina. Radnik je prijavio boravište u MUP-u. S obzirom na činjenicu da stranac u RH boravi dulje od 183 dana, porez i prirez treba obračunati. Radnik je ishodio PK karticu te će poslodavac prilikom obračuna plaće u obzir uzeti i osnovni osobni odbitak u visini 3.800,00 kuna.

U obrascu JOPPD u polje 2. Šifra općine / grada prebivališta / boravišta treba upisati –oznaku za mjesta boravišta radnika. Ostale oznake u JOPPD-u su jednake kao za RH državljane.

ISPLATA NETO PLAĆE: U skladu s čl. 92. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak, poduzetnici trebaju obavljati isplate primitaka fizičkim osobama na njihov žiro-račun kod banke odnosno nerezidentima na njihov račun. Međutim, u st. 2. istog članka propisana je iznimka od tog pravila za primitke po osnovi nesamostalnog rada (uključujući i plaće) pa se stoga plaća radniku može isplatiti na njegov tekući račun kod banke. Pri tome se posebno ne izdvajaju radnici koji se smatraju strancima s motrišta Zakona o strancima.

S obzirom na to da u pretežitom broju slučajeva stranac pri zapošljavanju kod „tuzemnog“ poslodavca, u načelu, gubi položaj deviznog nerezidenta, ne može se ni razmatrati pitanje isplate plaće na nerezidentni račun radnika stranca jer nerezidentne račune u RH mogu otvoriti samo fizičke osobe koje se s motrišta deviznih propisa smatraju nerezidentima.

Dodatno, poslodavac je u obvezi popunjavati Upitnik o isplaćenim dohodcima nerezidentima – obrazac DOH-Q i dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije 15 dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja u svrhu statističkog istraživanja o isplatama plaća, dodataka na plaće i drugih naknada nerezidentima. Upitnik o isplaćenim dohodcima (nerezidentima) dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci za ona tromjesečja u kojima su ostvareni uvjeti za izvješćivanje.

Natrag na novosti