22.3.2019.

ŠTO JE POTREBNO ZA USPJEŠAN ZAVRŠNI RAČUN ZA 2018. GODINU

Sve o najučinkovitijim načinima za uspješan završni račun u vašoj tvrtki možete pogledati ovdje
7.1.2019.

Evidencija o radnom vremenu radnika za 2019. godinu.

Obrazac evidencije o radnom vremenu radnika (šihtericu) za 2019. godinu u pdf formatu možete preuzeti ovdje.
Za dostavu obrazaca u nekom drugom formatu molimo pošaljite upit na bilicknjigovodstvo@gmail.com.
7.1.2019.

PAUŠALNO OPOREZIVANJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI I IZVJEŠĆE NA OBRASCU PO-SD – ROK DO 15. SIJEČNJA 2019. GODINE

Paušalisti- najkasnije do 15. siječnja 2019. godine podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave obrazac PO-SD za 2018. godinu. Godišnja obveza poreza utvrđuje se prema ostvarenom prometu iskazanom na obrascu PO-SD...

Kompletan tekst

7.1.2019.

POREZNA IZVJEŠĆA O ISPLAĆENIM PLAĆAMA − IP I DRUGOM DOHOTKU U 2018. GODINI

Podatke o isplaćenim plaćama i drugim primitcima Porezna uprava zaprima putem obrasca JOPPD te poslodavci nisu više obvezni dostavljati Poreznoj upravi evidenciju o isplaćenim plaćama i plaćenom porezu na dohodak iz plaća na obrascu IP, ali su obvezni taj obrazac davati radnicima najkasnije do 31. siječnja 2019. godine za sve isplaćene plaće u 2018. godini...

Kompletan tekst

7.1.2019.

SASTAVLJANJE OBRAZACA DOH-Z I DOH ZA 2018. GODINU ZA SAMOSTALNE OBRTNIČKE DJELATNOSTI

Godišnju poreznu prijavu za 2018. godinu predaje se na obrascu DOH, odnosno DOH-Z, i to za samostalne obrtničke djelatnosti koje utvrđuju dohodak na temelju evidentiranih primitaka i izdataka u obrascu KPI...

Kompletan tekst

7.1.2019.

NEOPOREZIVE ISPLATE - POSLODAVCI

Poslodavci mogu radnicima neoporezivo isplatiti slijedeće prigodne nagrade...

Kompletan tekst

7.1.2019.

ISPLATA PRIGODNIH NAGRADA OBRTNICIMA

Obrtnicima i drugim osobama koje su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, u poslovne izdatke priznaju se (čl. 35. st. 1. t. 6. Pravilnika o porezu na dohodak)...

Kompletan tekst

Dopunski rad kod drugog poslodavca

Radnik koji u punom radnom vremenu radi kod jednog poslodavca može, sukladno Zakonu o radu, sklopiti ugovor o radu i s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje. Pritom, radnik može sklopiti ugovor s drugim poslodavcem za dopunski rad samo uz uvjet da ima pisanu suglasnost prvog poslodavca. Isto vrijedi i za radnike koji puni fond sati radnog vremena (40 sati tjedno) ostvaruju kod više poslodavaca, u kom slučaju je potrebno imati suglasnost svih poslodavaca s kojima radnik ima ugovor na nepuno radno vrijeme.

Kompletan tekst

Obrt ili poduzeće?



Dobro je znati - Obrt? j.d.o.o? d.o.o.? Koje su razlike?

Tražili ste da Vam pojasnimo razlike u poslovanju: između obrtnika i jednostavnog društva sa ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), odnosno društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.). U našim uvjetima, biti obrtnik ili poduzetnik je naporan i stresan posao i treba ga prihvaćati samo ako ste toga svjesni. Ako malom poduzetniku ili obrtniku poslovanje uspješno teče, ostvarivat će profit, zaradu. On se drugačije naziva kod obrtnika, drugačije kod j.d.o.o. odnosno d.o.o., te podliježe drugačijim sustavima oporezivanja, a do neke mjere im se razlikuje i 'cijena' tj. visina poreza.

Obrtnik u poslovanju ostvaruje primitke, njih umanjuje za izdatke koji su imali poslovnu svrhu, a njihova razlika se naziva dohotkom. Ono što kao obrtnik nabavite postat će vaš izdatak tek kad to i platite, a jednako tako će vam i primitak biti samo ono što naplatite. Novcem sa svojeg žiro računa kao obrtnik možete slobodno raspolagati kad god želite, što je posljedica činjenice da je poslovanje kroz obrt vezano uz fizičku osobu obrtnika.

Porezna će se svako vaše podizanje gotovine smatrati akontacijom dohotka, koji će se stvarno utvrditi tek po isteku poslovne godine, u poreznoj prijavi, i to zbrajanjem svih vaših dohodaka: iz obrtničke djelatnosti, te iz ostalih eventualnih izvora.

Od ukupnog dohotka oduzme se godišnji neoporezivi iznos, koji ovisi o obiteljskom statusu a čita se iz vaše porezne kartice, a na preostali dio primjenjuje se oporezivanje po stopama od 12% (dohodak do 26.400,00 kn), preko 25% (iznad 26.400,00 kn do 158.400,00 kn odnosno na idućih 132.000,00 kn) do 40% (iznad 158.400,00 kn).

Obrtnik ne mora biti zaposlen u obrtu, no ima obvezu plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja po osnovi obavljanja obrtničke djelatnosti, sukladno Naredbi (Narodne Novine) za utvrđenu osnovicu.

Mali poduzetnici (j.d.o.o. i d.o.o.) koji posluju kroz poduzeća, a to su najčešće društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili jednostavna društva (j.d.o.o.) razlikuju se od obrtnika u tome što su oni dužni knjižiti prihode po izdavanju računa (ili točnije: prema trenutku isporuke), a rashode po primitku računa (ili vremenu nastanka) pri čemu nije važan datum njihove naplate ili plaćanja. Razlika između prihoda i rashoda se naziva dobitkom, a taj je oporezovan porezom po stopi od 20%. Ova se stopa primjenjuje na cijeli iznos utvrđenog dobitka. U trenutku isplate dobitka fizičkoj osobi (vlasniku) plaća se dodatnih 12% poreza na dohodak (na porez se plaća i prirez, ovisno o prebivalištu fizičke osobe (vlasnika). Otprilike 30% ukupnog dobitka otići će na porez.

Ako ostvarite gubitke, njih prvo morate pokriti sa dobiti ako ju budete imali, a tek nakon toga razliku dobiti možete isplatiti.

Jednostavna društva (j.d.o.o.) su dužna četvrtinu dobiti spremati u rezerve sve dok njima ne dostignu iznos od 20.000 kn, i tek nakon toga mogu isplatiti ostatak dobiti.

Napomena: dobit se može isplaćivati samo ako doista postoji. Zato ste prije svake isplate dobiti dužni provjeriti u svojim poslovnim knjigama ima li još na raspolaganju neisplaćene dobiti iz ranijih godina, a ako je nema dužni ste izračunati svoj poslovni rezultat do tog trenutka, te si isplatiti samo dostajući iznos akontacije dobiti i istovremeno platiti 12% poreza (+prirez) i o tome izvijestiti (JOPPD obrascem) poreznu upravu. Kad dobit za tu godinu utvrdite, trebate obračunati i akontacije koje ste si isplaćivali. Odlučite li se za podizanje gotovine ili pozajmica od svog poduzeća, ne zaboravite obveznu kamatnu stopu pribrojiti prihodima svojeg poduzeća… koji će opet na kraju godine ići u oporezivanje.

Ako ste osnivač društva koji u je u njemu i zaposlen, tada znate da vas vaša plaća košta i više od toga. Manje plaće opterećene su sa skoro 50% davanja, a veće i sa 60%. Drugim riječima, kad si isplaćujete plaću iz svojeg poduzeća istovremeno morate na račun državnog proračuna platiti dodatni iznos koji će vam vaš knjigovođa obračunati, a koji će biti otprilike u visini gornjih postotaka.

Naravno, isto se primjenjuje i za isplate ostalim zaposlenicima.

Svi koji za vas (obrtnike ili male poduzetnike) obavljaju rad trebaju kod vas biti zaposleni. S njima trebate sklapati ugovore o radu, ugovore o djelu i sl. i isplaćivati im barem minimalne plaće, ili onolike koliko ste ugovorili. Budući da će biti zaposleni, morate za njih plaćati doprinose i poreze. Sve što zaposlenicima isplaćujete smatra se njihovom plaćom, osim točno određenih neoporezivih iznosa s točno određenim svrhama. Više o neoporezivim isplatama imate na našem linku.

Aktualno



Neoporezivi primici - isplata regresa.


Prema Zakonu o radu (NN 93/14) radnik ima pravo za vrijeme korištenja godišnjeg odmora na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad (čl.81 ZOR-a).

Ako niti jednim naprijed navedenim izvorom radnog prava nije propisana obveza isplate regresa tada ga poslodavac ne mora isplatiti radniku. Ako je pravo na regres propisano izvorom radnog prava koji obvezuje poslodavca, i ako u tom izvoru prava isplata regresa nije uvjetovana radom u punom radnom vremenu, onda i radnici koji rade u nepunom radnom vremenu mogu ostvariti regres u punom iznosu.

Godišnji neoporezivi iznos prigodnih nagrada koje poslodavac isplaćuje radniku je 2.500,00 kn za sve prigodne nagrade (regres, božićnica, uskrsnica i sl.). Ako primici po osnovi nagrada prijeđu neoporezivi iznos tada se iznos koji prelazi 2.500,00 kn smatra plaćom te se i oporezuje sukladno tome.

Isplaćeni oporezivi regres ne uključuje se u osnovicu za izračun: naknade plaće za godišnji odmor, otpremnine, naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja).

Regres se može isplatiti prije isplate plaće ili zajedno s plaćom ili poslije isplate plaće. O isplati regresa izvješćuje se Poreznu upravu putem Obrasca JOPPD. Ako se na isti dan isplaćuje plaća (oporezivi primitak) i regres (neoporezivi primitak) tada se isti mogu iskazati ili u istom retku ili u posebnom retku. Ako se regres iskazuje u istom retku s plaćom na stranici B Obrasca JOPPD tada i na nalogu za isplatu plaće i na nalogu za isplatu regresa poslodavac mora navesti obvezne elemente u polju ''poziv na broj platitelja'' propisane čl. 258.e Pravilnika o doprinosima.

Uvođenjem SEPA pravila propisani su posebni pozivi na broj kod isplate regresa:

HR69 40002-OIB isplatitelja-260

treba napomenuti da kod isplate ostalih prigodnih nagrada se mijenja zadnji dio poziva na broj (npr. božićnica – 270, dječji dar – 280,…)

Isplata regresa može se isplatiti na tekući račun ili u gotovini, pri čemu treba napomenuti da isplata regresa nije izuzeta od ovrhe, te se isti ne može uplatiti na zaštićeni račun.

Aktualno



DOBRO JE ZNATI ŠTO SU NEOPOREZIVI PRIMICI (ISPLATE)


Naknada za odvojeni život kao i troškovi službenog putovanja i terenski dodatak su uređeni Pravilnikom o porezu na dohodak, poslodavac nije obavezan isplatiti naknadu za odvojeni život.

Čl. 13. st. 8. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05-157/14; nadalje Pravilnik DOH) navodi da se naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik.

Nadalje, prema čl. 13. st. 2. toč. 19. Pravilnika DOH, a sukladno odredbama čl. 10. toč. 9. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 – 143/14), oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima s osnove naknade za odvojeni život od obitelji do 1.750,00 kuna mjesečno. Međutim, ukoliko se ova naknada isplaćuje u većem iznosu, isplaćena svota iznad neoporezivog iznosa smatra se plaćom (dohotkom od nesamostalnog rada) i potrebno je obračunati sve odgovarajuće poreze i doprinose.



Također, trošak naknade za odvojeni život je za poslodavca porezno priznati trošak.

Prema tome, da bi se mogla isplatiti naknada za odvojeni život potrebno je da poslodavac pošalje radnika, tj. da radnik dobije premještaj na rad u mjesto sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice koje je različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika.

Primjerice, radnik živi s obitelji u Zagrebu te ga poslodavac uputi na rad u Rijeku u mjesto izdvojene poslovne jedinice poslodavca.

U tom slučaju, svrha propisivanja naknade za odvojeni život od obitelji je da poslodavac može radnicima nadoknaditi povećane troškove života, koji mu objektivno mogu nastati zbog činjenice da zbog potrebe i u interesu poslodavca, radi i boravi u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, a to mjesto je različito od mjesta radnikovog prebivališta ili uobičajenog boravišta (a i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta njegove obitelji).

U tom smislu, isplaćena naknada za odvojeni život od obitelji služi za pokriće (uvećanih) troškova stanovanja, lokalnog prijevoza, prehrane i drugih troškova života koje radnik ima u mjestu u kojemu radi, a i troškova prijevoza te ostalih troškova koji mu nastanu u svezi s putovanjima izvan mjesta u kojemu radi te povratak u mjesto rada, ako ta putovanja nisu službene već osobne naravi.

U Kolektivnim ugovorima pojedinih djelatnosti navedeno je da neovisno o tome da li je nekoliko dana bio odsutan s posla zbog bolovanja, godišnjeg odmora ili drugog opravdanog razloga, radnik ima pravo na naknadu za odvojeni život u punom fiksnom iznosu.

Međutim, ako je radnik bio odsutan s posla cijeli kalendarski mjesec, tada nema pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji za taj mjesec.

Potrebno je također naglasiti da se neoporeziva isplata dnevnice, terenskog dodatka i naknade za odvojeni život međusobno isključuju, odnosno ne mogu se isplaćivati istodobno, što znači da se radniku koji prima naknadu za odvojeni život ta naknada treba proporcionalno smanjiti u odnosu na mjesečnu naknadu za one dane koje je proveo na terenu ili službenom putu, ukoliko za te dane dobiva terenski dodatak ili dnevnicu.

Za razlikovanje dnevnica, terenskog dodatka i naknada za odvojeni život donosimo slijedeća pojašnjenja:

- poslodavac može uputiti zaposlenika u drugo mjesto (službeni put) i tada možemo govoriti o dnevnici, poslodavac može u ugovoru o radu navesti mjesto rada - teren i tada govorimo o terenskom dodatku ili poslodavac može premjestiti radnika na novo mjesto rada koje je različito od prebivališta/ boravišta njegove obitelji i tada možemo govoriti o naknadi za odvojeni život

- kod obračuna dnevnice bitno je trajanje putovanja odnosno vrijeme odlaska i povratka. Terenski rad se obračunava dnevno, neovisno o vremenu provedenom na terenu. Naknada za odvojeni život zbog svoje trajnosti je dogovorena u mjesečnom iznosu, ali se može svesti i na dnevnu bazu.

- dnevnica nije vezana za specifično mjesto rada, terenski dodatak je vezan za rad na terenu, a naknada za odvojeni život za drugo mjesto sjedišta poslodavca/ izdvojene poslovne jedinice koja je različita od prebivališta/ boravišta obitelji zaposlenika.

- dnevnice obuhvaćaju troškove za prehranu, piće i prijevoz u mjestu upućivanja, kao i terenski dodatak, a naknada za odvojeni život prehranu, lokalni prijevoz, stanovanje i druge troškove života nastale zbog odvojenosti od obitelji. U čl. 13. st. 5. Pravilnika navodi se umanjenje neoporezivog iznosa ako je radniku na služenom putu ili na terenu osiguran jedan obrok (ručak ili večera) - neoporezivi iznos umanjuje se za 30% , odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).

- dnevnica se obračunava na temelju putnog naloga i izvještaja sa puta, za terenski dodatak poslodavac mora osigurati valjane dokumente, kao i za naknadu za odvojeni život.

Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život se međusobno isključuju.

Zaključno; terenski dodatak je najpovoljnija naknada za zaposlenika jer ne ovisi o broju sati, ali mora biti ispunjena pretpostavka da se rad obavlja na terenu. Dnevnica je drugo najbolje rješenje, ali samo ako je zaposlenik bio na putu više od 8 sati. Naknada za odvojeni život bi trebala biti zadnja opcija za radnika, jer efektivno dnevno iznosi najmanje.

Aktualno



Koje su to neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici koje poslodavac (ili obrtnik) može isplatiti svojim radnicima


Terenski dodatak je najpovoljnija naknada za zaposlenika jer ne ovisi o broju sati, ali mora biti ispunjena pretpostavka da se rad obavlja na terenu.

Terenski dodatak može isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu i to u iznosu:

- terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika
- terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, koje su stupile na snagu 24. prosinca 2015. godine propisano je ograničenje kod utvrđivanja neoporezivog iznosa dnevnica i terenskog dodatka:

- ako je radniku na terenu osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos terenskog dodatka se umanjuje za 30% odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). U Pravilniku o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05-157/14; nadalje Pravilnik) čl. 13. toč. 4. stoji kako se terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplaćuje:
- kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca
- kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika

Vremensko ograničenje za trajanje rada na terenu je odluka poslodavca, ovisno o potrebi i prirodi posla koji će se obavljati na terenu.
Nije nužno da radnik mora noćiti na terenu da bi se isplatio terenski dodatak, ali gore navedene uvjete je potrebno ispuniti.
Važno je da postoji dokumentacija kojom se potvrđuje boravak na terenu, svrha i obavljen posao na terenu da bi se trošak terenskog dodataka za radnika mogao opravdati.

Terenski dodatak u inozemstvu odnosi se na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj.

Temeljna razlika između terenskog dodatka i dnevnice je u tome da se dnevnica obračunava ukoliko je poslodavac uputio zaposlenika u drugo mjesto, odnosno na službeni put, gdje je također bitno vremenski uvjetovano najmanje trajanje putovanja, dok za isplatu terenskog dodatka mora biti ispunjen uvjet da radnik radi na terenu i da vrsta djelatnosti poslodavca bude povezana s terenskim radom, pri čemu nije propisano dnevno trajanje takvog rada odnosno boravka na terenu.

Aktualno



DOBRO JE ZNATI ŠTO SU NEOPOREZIVI PRIMICI (ISPLATE)


Pitanje isplata dnevnica za službena putovanja u inozemstvo uređena su Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (Narodne novine, br. 50/92 i 73/93 – dalje u tekstu: Uredba) i Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Narodne novine, broj 8/06)

Člankom 9. Uredbe propisano je da ako se izdaci za službeno putovanje u inozemstvo obračunavaju dnevnicom, jedna dnevnica obračunava se za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju u inozemstvu, a i za ostatak vremena duži od 12 sati. Za ostatak vremena od osam do 12 sati obračunava se pola dnevnice. Za izdatke za službeno putovanje koje traje duže od 12 sati obračunava se jedna dnevnica, a za službeno putovanje koje traje duže od osam sati pola dnevnice. Prema članku 11. navedene Uredbe, dnevnice utvrđene za stranu državu u koju se službeno putuje obračunavaju se od sata prelaska granice Hrvatske, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi – do sata prelaska granice Hrvatske.

Isplata inozemne dnevnice obračunava se prema iznosima propisanim za pojedine države iz Odluke o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Narode novine, broj 8/06).

Link na Narodne Novine, broj 8/06, ODLUKA O VISINI DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U INOZEMSTVO ZA KORISNIKE KOJI SE FINANCIRAJU IZ SREDSTAVA DRŽAVNOG PRORAČUNA

Aktualno



NEOPOREZIVA ISPLATA DNEVNICA U ZEMLJI


Poslodavac nije obvezan isplatiti dnevnicu. Ipak, poslodavci prihvaćaju dobru praksu isplate dnevnica jer radnik ne bi trebao snositi dodatne troškove koji mu nastanu u mjestu gdje je poslan. Takva praksa je ugrađena u kolektivne ugovore i pravilnike o radu, ali dovoljan je i jednostavan prihvat nastalih troškova od strane poslodavca.

Podsjećamo da su iznosi dnevnica za službena putovanja u skladu sa čl. 13. st. 2. toč. 13. Pravilnika utvrđeni na sljedeći način: Neoporezivi iznos dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno; dok za ona putovanja koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna.

Nadalje, dnevnice za službena putovanja u zemlji isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 137/15; nadalje Pravilnik) koje su stupile na snagu 24.12.2015. godine propisane su određene novosti vezano uz službena putovanja i terenski rad te način iskazivanja podataka u JOPPD obrascu, a koje su kako je navedeno u nastavku:

1. u čl. 13. st. 3. Pravilnika trajanje službenog putovanja za koje se mogu isplatiti neoporezive naknade vremenski je ograničeno do 30 dana neprekidno.
2. u čl. 13. st. 3. Pravilnika navodi se umanjenje neoporezivog iznosa dnevnice u tuzemstvu - ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice u tuzemstvu koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30%, odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak ili večera).

Dnevnice za službena putovanja u zemlji jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.
1. u čl. 13. st. 5. Pravilnika navodi se umanjenje neoporezivog iznosa terenskog dodatka u zemlji i inozemstvu - ako je radniku na terenu osiguran jedan obrok (ručka ili večera) - neoporezivi iznos terenskog dodatka u zemlji i inozemstvu umanjuje se za 30% , odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Izdaci za službena putovanja se priznaju na temelju vjerodostojnih isprava i u visini stvarnih izdataka.
Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila - kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo.
U JOPPD obrascu više se ne iskazuju troškovi prijevoza (trošak cestarine i prijevoznih karata) i troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, prema konačnom obračunu putnih naloga, jer je brisana oznaka 39 u Prilogu 4, odnosno za neprofitne organizacije oznaka 53 u Prilogu 4.

Potrebno je iskazati isplate dnevnica u novcu (šifra 17) i/ili naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe (šifra 18).
Rok podnošenja JOPPD obrasca je najkasnije do 15-og u tekućem mjesecu za neoporezive primitke koji su isplaćeni u prethodnom mjesecu.

Aktualno



Kako neoporezivo isplatiti naknadu korištenja privatnog auta u službene svrhe


Prema članku 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da poslodavac svome zaposleniku može neoporezivo isplatiti naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe: do 2,00 kune po prijeđenom kilometru.

Propisano je da se izdaci za naknadu korištenja privatnog automobila u službene svrhe obračunavaju na temelju uredne i vjerodostojne evidencije:

1. Pri korištenju privatnog automobila u svrhe službenog putovanja, u putnom nalogu obvezno se, uz ostale elemente naloga za službeno putovanje, iskazuje i početno stanje brojila - kilometar/sat u trenutku kretanja na put te završno stanje brojila nakon povratka s puta. Uz putni nalog obvezno se prilaže račun za gorivo kupljeno pri polasku na put ili za vrijeme puta odnosno ako je gorivo već bilo prije kupljeno i raspoloživo u dovoljnoj količini, obvezno se putnom nalogu prilaže posljednji račun za nabavu goriva. Račun za gorivo ne služi za refundaciju troškova za gorivo nego samo kao dokaz. Zakonodavac smatra da se neoporezivom isplatom 2,00 kune po prijeđenom kilometru refundiraju troškovi za gorivo i amortizaciju privatnog auta.

2. Ako se privatni automobil koristi za službene svrhe u mjestu odnosno naselju (loko-vožnja – za put kraći od 30 km), osoba koja koristi automobil obvezna je voditi dnevnu evidenciju za obračun naknade za korištenje automobila, koja osobito sadrži podatke o: nadnevku i vremenu korištenja automobila, broju prijeđenih kilometara i nazive prijeđenih lokacija, podatke o automobilu (marka i registarska oznaka automobila), izvješće o radu. U evidenciju se obvezno unosi i početno i završno stanje brojila - kilometar/sat automobila, i to: dnevno za prijeđene lokacije u službene svrhe te ukupno na početku i na kraju obračunskog razdoblja. Nadalje, evidencija obvezno sadrži i ime/naziv i adresu poslodavca odnosno isplatitelja primitka, nadnevak obračuna i obračun te iznos primitka za isplatu i potpis ovlaštene osobe. Evidenciji se obvezno prilažu računi za kupljeno gorivo na način iz točke 1. ove upute. Račun za gorivo ne služi za refundaciju troškova za gorivo nego samo kao dokaz. Zakonodavac smatra da se neoporezivom isplatom 2,00 kune po prijeđenom kilometru refundiraju troškovi za gorivo i amortizaciju privatnog auta.

Preuzmite primjer obračuna korištenja osobnog vozila u službene svrhe.

Aktualno



Naknada za prijevoz na posao i s posla


Zakonom o radu nije određeno pravo radnika na nadoknadu troškova prijevoza, nego radnik ima pravo na naknadu samo ako su ona određene nekim drugim aktima - kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca.

U slučajevima kada odredba o nadoknadi materijalnih prava ne postoji, poslodavac to može ali nije dužan isplatiti radniku.
Kada poslodavce obvezuje primjena više izvora radnog prava, treba se primijeniti najpovoljnije pravo za radnika.
Porezni tretman naknade troškova prijevoza na posao i s posla propisan je Pravilnikom o porezu na dohodak, koji u članku 13. određuje da se neoporezivo mogu isplatiti naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz, a ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza.
Dakle, ako radnik putuje npr. iz Samobora u Zagreb na posao, može mu se neoporezivo isplatiti trošak prijevoza u visini mjesečne ili pojedinačne karte od Samobora do Zagreba, kao i za mjesni zagrebački prijevoz.

U slučajevima kada poslodavac odluči isplaćivati nadoknadu troškova prijevoza prema cijeni pojedinačne prijevozne karte, cijena karte množi se s brojem dana koje je radnika radio, a ne može se priznati za one dane kada radnik nije dolazio na posao (npr. bolovanje, godišnji odmor i sl.).
Ukoliko poslodavac nadoknađuje mjesečnu prijevoznu kartu, naknada se isplaćuje u punom iznosu, osim kada radnik nije radio niti jedan dan u mjesecu.
Poslodavac može naknadu prijevoznih troškova isplatiti radniku u gotovini iz blagajne ili na tekući račun, koja isplata može biti uz isplatu redovne plaće ili posebno.
Naknada za prijevoz se može isplatiti na zaštićeni račun.
Prema mišljenju Ministarstva financija MF KL.: 410 01/01 01/55 od 28.2.2001. godine, da bi se moglo neoporezivo isplatiti naknadu troškova radnik nije dužan podnositi račun o kupnji prijevoznih karata. Ukoliko poslodavac radniku isplati iznos viši od porezno priznatog, razlika se smatra plaćom radnika.
Poslodavci mogu neoporezivo isplatiti troškove prijevoza vlastitim radnicima i radnicima izaslanim u Hrvatsku, te volonterima i radnicima s kojima imaju sklopljen ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

Aktualno



Prijava poreza na dobit - uporaba dobitka u j.d.o.o.-ima


D.o.o.-i koji su osnovani na pojednostavljen na- čin, odnosno jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (dalje: j.d.o.o.), za razliku od d.o.o.-a, iz ostvarenog dobitka trebaju prvo oblikovati zakonske pričuve.
Zakonske pričuve se kod j.d.o.o-a trebaju u skladu s čl. 390.a st. 5. ZTD-a oblikovati u svoti jedne četvrtine ostvarenog dobitka smanjenog za svotu ostvarenoga gubitka iz prethodne godine.

Oblikovanje tih pričuva nije ograničeno, što znači da se trebaju oblikovati sve dok društvo posluje kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. Drugim riječima, u tome dijelu nema ograničenja čak i ako te pričuve dosegnu 20.000,00 kn, pri čemu se j.d.o.o. može i ne mora preoblikovati u d.o.o.

Tako oblikovane zakonske pričuve mogu se koristiti samo za namjene propisane čl. 390.a st. 5. ZTDa:
  • Povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem pričuva u temeljni kapital
  • Pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobitka prethodne godine
  • Za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobitka iskazanog u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose

Nakon oblikovanja zakonskih pričuva, preostala svota ostvarenoga dobitka može se isplatiti članovima društva uz moguća ograničenja koja su propisana za d.o.o.-e, kao što su pogoršanje stanja društva i sl.

Ako dođe do transformacija u d.o.o.-u, tek tada prestaje obveza oblikovanja navedenih zakonskih pričuva.